ege525demo

Časopis EGE 5/2025

0 1

05 2025

9 771330 062006

GODINA XXXIII. ISSN 1330-0628 STUDENI /PROSINAC

CIJENA: 14 EUR www.ege.hr

ENERGETIKA GOSPODARSTVO EKOLOGIJA ETIKA

■ ZELENA TRANZICIJA HRVATSKIH GRADOVA ■ ODRŽIVA MOBILNOST Tema broja: retrospektiva & vizija

Da svaki krov u EU ima solarne panele , mogli bismo pokriti četvrtinu potrošnje struje u Europskoj uniji!

Saznaj više na eon.hr !

IZVOR: Zajedni čk i istra ž iva čk i centar Europske unije https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC113070?utm

Sretan Božić i uspješnu Novu godinu želi Vam Klimaoprema!

Gradna 78A, 10430 Samobor, Hrvatska +385 (0)1 3362 513

info@klimaoprema.com www.klimaoprema.com

UVODNIK

Drage čitateljice i čitatelji,

Znam što vam je prvo palo na pamet kad ste otvorili ovaj broj: "Gdje je Boris?!" Ne, nije dobio otkaz. Ne, nije otišao u mirovinu. I ne, nismo ga zamijenili umjetnom inteligen- cijom. Istina je jednostavna - otela sam mu uvodnik! Naime, izračunali smo da bi ovaj broj trebao biti njegov sto i prvi uvodnik otkako je 2006. preuzeo uredničku palicu. I onda sam zaključila da je najprikladnije da Boris u novu 2026. uđe sa svojim 101. uvodni- kom. Kad već nismo stigli obilježiti njegov 100. uvod- nik kako priliči, barem će novu godinu započeti 101. - što je, realno, puno borisovskije. A poznavajući Borisa, već mogu obećati da će njegov povratak u prvom broju iduće godine biti - legendaran. Kad već imam ovu privilegiju (i hrabrost) da za- uzmem njegov prostor, želim iskoristiti priliku da zahvalim svima vama koji ste tijekom godi- ne bili dio naše priče.

Partnerima koji su s nama od početaka, onima koji su nam se tek pridružili, kao i svima koje ćemo tek upoznati. U energetici i industriji sve je važno: tehnologi- je, projekti, investicije. Ali ono što se pokazalo najvrjednijim su - ljudi. U svim tim godinama upoznali smo partne- re koji su postali suradnici, suradnike koji su postali prijatelji, a prijateljstva koja su nam uljepšala i posao i dane. To je, zapravo, najposebniji dio ovog posla. Pred nama je nova godina, s novim izdanjima, projektima i konferencijama. Veselimo se sva- kom susretu, svakom razgovoru i svim zajed- ničkim planovima koji tek dolaze. Hvala vam na povjerenju i na podršci tijekom cijele godine. Neka vam blagdani budu mirni i veseli, a nova godina donese puno uspjeha, zdravlja i inspira- cije. Vidimo se uskoro — u novim projektima i no- vim pričama. Vaša Maja Šimatović

EGE 5/2025

SADRŽAJ

UVODNIK Drage čitateljice i čitatelji, . ................................................................ 5 TEHNIKA & ZNANOST Tehnika & znanost .............................................................................. 8 ENERGETIKA

INTERVJU Važno pojačanje hrvatske energetike Fleksibilnost, digitalizacija i investicije za stabilnost i rast tržišta ................................................................ 36 PLIN Nastavljaju se ulaganja u hrvatski plinski transportni sustav Ostvareni su ključni iskoraci ....................................................... 39 Europska i hrvatska plinska priča Najvažniji adut je LNG ...................................................................41 NUKLEARNA ENERGIJA 42 Modeli financiranja gradnje novih nuklearnih elektrana u svijetu Kako najlakše do nuklearne energije

12 Put do pakla popločan je najboljim namjerama Dekarbonizacija i zelena tranzicija

Fokus na provedbi zelene energetske tranzicije Udvostručena ulaganja u mrežu ..................................................17 Strateška ulaganja za konkurentsku prednost Očekujemo još ozbiljniji iskorak na europskom i globalnom tržištu ..........................................................................18 Ljudski resursi u energetici - iskustva iz Slovenije Za zanimanja budućnosti ključna su tehnička znanja .................. 20 Unatoč izazovnoj svakodnevici u naftnom gospodarstvu Investicije i energetska tranzicija u fokusu 2026. ..................... 23 Baterijski sustavi za pohranu energije Kalkulatorom do istine o isplativosti ............................................. 24 Rast vođen kreativnošću i kontinuitetom Od tri zaposlenika do 150 stručnjaka ......................................... 26 28 Hormuški tjesnac Ključna svjetska energetska ruta

Zar je to moguće? Meduze zaustavile najveću francusku nuklearnu elektranu ...... 47 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Europsko tržište dizalica topline Na putu oporavka ............................................................................. 51 Pametno iskorištavanje otpadne topline iz podatkovnog centra U srcu Dalmatinske zagore niče energetski park . ....................... 54 Ususret obnovljivoj budućnosti Sunčana elektrana Dugopolje u redovnom pogonu ..................... 56 58 Gradi se najveća hidroelektrana na svijetu Gdje drugdje nego u Kini?

Ovisnost o fosilnim gorivima Tko najviše onečišćuje, pitanje je sad ............................................ 32

EGE 5/2025

SADRŽAJ

INSTALACIJE Uz čvrstu vjeru u kvalitetu, inovacije i ljude Početak novog razvojnog ciklusa ................................................... 62 GRIJANJE San koji se ipak ostvario Dvoznamenkasti postotak rasta . ............................................... 64 Vrhunska rješenja za grijanje, hlađenje i energetsku učinkovitost Ključna prednost: stabilno vodstvo i jasna strategija .............. 66 Dekarbonizacija sustava grijanja širom Europe Tko to zabranjuje grijanje na fosilna goriva? ................................ 68 Inovativni akumulacijski spremnik za dizalice topline Racionalnija, jeftinija i brža ugradnja sustava grijanja i hlađenja . ............................................................................ 71 KLIMATIZACIJA Neprestane inovacije s ciljem udobnosti u zatvorenim prostorima Vizija: zadovoljiti potrebe tržišta . ............................................... 72 Uspješno poslovanje nastavlja se i u godinama koje slijede Složeno okruženje dodatan je izazov ..........................................74 Važna novost u programu poznatog proizvođača Nove granice čistoće zraka ............................................................. 77 HLAĐENJE 78 Sustavi hlađenja podatkovnih centara Bez toga nema umjetne inteligencije

STRUČNO USAVRŠAVANJE Pokretnut fleksibilan ‘online’ program edukacije Kako jednostavno postati energetski certifikator? . .................... 94 GRADITELJSTVO Održivo graditeljstvo Put prema klimatski neutralnim i zdravim zgradama ................. 96 PRILOG: ZELENA TRANZICIJA HRVATSKIH GRADOVA I OPĆINA ZELENA TRANZICIJA 100 Globalna razmišljanja i lokalno djelovanje Odgovori na izazove budućnosti

ZAŠTITA OKOLIŠA 106 Od opasnih odlagališta i muljeva do korisnog gnojiva Ekologija, sigurnost i država

GOSPODARSTVO Zeleno gospodarstvo u Europskoj uniji Stup održive transformacije . .......................................................... 84 STRUČNI SKUPOVI 88 Sve o rješenjima za održivi razvoj prometa na jednom mjestu Na putu prema održivoj mobilnosti

Otpornost na klimatske promjene u Europi Osnaživanje i izazovi . ...................................................................... 110 RETROVIZOR EGE retrovizor .................................................................................. 114 IN MEMORIAM dr. sc. Ivica Toljan, dipl. ing. (1959. - 2025.) .................................. 129

EGE 5/2025

TEHNIKA & ZNANOST

NOVI DOPRINOS ISTRAŽIVANJU HIDRODINAMIKE UGLAĐENIH ČESTICA Rad pod nazivom ‘A Review of the Application of Smoothed-Particle Hydrodynamics in the Computation of Boiling Flows’ (hrv. ‘Pregled primjene hidrodinamike uglađenih čestica u izračunavanju strujanja pri ispara- vanju’) donosi pregled istraživanja strujanja pri ispara- vanju, što je problematika koja je vrlo važna u energeti- ci, osobito zato što su takvi pregledni radovi u do sada objavljenoj literaturi bili nedostatni. Autori rada su dr. sc. Alen Cukrov i prof. dr. sc. Ivanka Boras s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Josip Bašić s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Rad je vezan u 75. rođendan dvojice znamenitih nastavnika i istraživača FSB-a koji su već nekoliko go- dina u zasluženoj mirovini. Riječ je o prof. emer. Antu- nu Galoviću i prof. dr. sc. Borisu Halaszu koji su svojim podučavanjem i literaturom ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj energetici. Tako je prof. Galović u hrvatsku termodinamiku uveo koncept otvorenog i zatvorenog termodinamičkog sustava, što je temelj svremene ter- modinamike, dok je prof. Halasz sa svojom zbirkom po- vezao teoriju i praksu. Motivacija za rad su današnji trendovi u energetici koji su povezani s primjenom hidrodinamike uglađenih čestica. Uz to, u njemu su prikazana i istraživanja pro- vedena u području pojave isparavanja jer nema mnogo istraživačkih radova objavljenih u području modelira- nja strujanja pri isparavanju uz primjenu hidrodinami- ke uglađenih čestica.

izvornik: www.fer.unizg.hr

nju u području svemirskih tehnologija.Delegacija ESA-e naglasila je važnost dubljeg uključivanja Hrvatske u eu- ropski sustav svemirskih tehnologija i poticanja hrvat- skih tvrtki na daljnji razvoj kapaciteta i inovacija, kako bi se osigurala njihova konkurentnost na globalnom tržištu. Tom su prigodom dr. sc. Dubravko Babić i doc. dr. sc. Josip Vuković sa Zavoda za svemirske i komunikacijske tehnologije predstavili su kolegije povezane sa svemir- skim tehnologijama i razvojne aktivnosti Fakulteta, a dok je izv. prof. dr. sc. Matko Orsag sa Zavoda za automa- tiku i računalno inženjerstvo predstavio istraživanja FER-a u području robotike. Predstavnici ESA-a pokazali su zanimanje za razvoj autonomnih rovera, a kao oso- bito važan izdvojen je projekt ‘Modul karakterizacije svjetlosnog onečišćenja II (LPCM-II)’, kojim koordinira FER, jer otvara mogućnosti za razvoj domaćih dobavlja- ča proizvoda kvalificiranih za ESA-u. Razvoj svemirskih tehnologija zahtijeva snažnu povezanost akademskih ustanova i tvrtki, pri čemu su ključni visokoobrazovani i stručno osposobljeni zapo- slenici, a takva znanja mogu im prenijeti znanstvenici koji se aktivno bave istraživanjima u tom području. U skladu s tim načelom, ESA podržava i financira obra- zovne projekte s ciljem unaprjeđenja znanja i vještina u području svemirskih tehnologija, kako bi se budući inženjeri što brže i učinkovitije u njega uključili. Izvornik: FER SOLARNI RASHLADNI KONTEJNERI ZA AFRIKU U sklopu četverogodišnjeg istraživačkog projekta ‘Sophia’ koji je upravo završen i koji financira Europska unija na Visokoj školi u Karlsruheu (HKA) u Njemačkoj razvijeni su solarni rashladni kontejneri za afričko tr- žište. Radi se o kontejnerima za skladištenje osjetljivih proizvoda na niskim temperaturama u područjima bez

ZAJEDNIČKIM NAPORIMA DO JAČANJA HRVATSKE SVEMIRSKE TEHNOLOGIJE U okviru službenog posjeta Hrvatskoj delegacija Eu- ropske svemirske agencije (ESA) posjetila je i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Pri tome je održan sastanak s ciljem razmatranja moguć- nosti i prilika za suradnju na istraživanjima i obrazova-

EGE 5/2025

TEHNIKA & ZNANOST

PRECIZNO HLAĐENJE ZA KOMUNIKACIJU U SVEMIRU Za komunikaciju budućih svemirskih misija i zapo- vjednih središta na Zemlji bez gubitka signala ključni su visokoprecizni tehnički sustavi. Jedan od njih je i sustav tekućinskog hlađenja koji je razvila njemačka tvrtka Technotrans. Naime, kako bi se osigurao nesme- tan prijenos podataka u svemir, na nekoliko lokacija na Zemlji postavljene su visokoučinkovite satelitske ante- ne koje zahtijevaju iznimno precizne toplinske uvjete s temperaturnom točnošću od 0,1 K jer čak i najmanje fluktuacije mogu narušiti kvalitetu predaje i prijama signala. Spomenuti sustav tekućinskog hlađenja za visoko- frekventne antene posebno je prilagođen takvih zahtje- vima. Zahvaljujući inteligentnom rješenju upravljanja sustav osigurava precizne temperaturne uvjete,čime se jamče stabilan prijenos i prijam signala na velike uda- ljenosti. Time je ujedno pokazana važnost rješenja za preci- zno upravljanje toplinom u budućnosti,bez obzira na to radi li se o elektromobilnosti, podatkovnim centrima ili svemirskoj komunikaciji. Izvornik: CCI.Zeitung 12/2025

elektroenergetske mreže.Naime,čak 1/4 svih zdravstve- nih ustanova u podsaharskoj Africi nema pristup elek- tričnoj energiji, a samo ih 28% ima pouzdanu opskrbu električnom energijom. Ipak, tamošnji domovi zdravlja i bolnice zahtijevaju stalno i stabilno hlađenje vode, li- jekova,krvne plazme,seruma,cjepiva i drugih medicin- skih proizvoda. Osnovu solarnog rashladnog kontejnera čini ras- hladni krug u trostupanjskoj kaskadi s prirodnim rad- nim tvarima (propanom, ugljikovim dioksidom i eta- nom).Pri tome su ostvarene tri temperaturne razine: za hlađenje lijekova i hrane na 5 °C, za kriogeno skladište- nje krvne plazme na -30 °C i za skladištenje osjetljivih lijekova i cjepiva na ultraniskim temperaturama od -70 °C. Sustav se električnom energijom napaja iz fotona- ponskih modula koji su smješteni na krovu kontejnera, a omogućena je i pohrana topline. Na osnovi rezultata terenskih ispitivanja koja su provedena u četiri razli- čite afričke klimatske zone (u Burkini Faso, Kamerunu, Ugandi i Malaviju), uskoro će tržištu biti predstavljena modularna verzija kontejnera. Osim samog tehničkog rješenja solarnog rashladnog kontejnera, razrađeni su i programi obuke za njihovu primjenu,a na osnovi takvog modela uskoro bi se mogla očekivati i lokalna rješenja. Izvornik: CCI.Zeitung 12/2025

EGE 5/2025

Vaš prozor u svijet energije.

Može li Hrvatska (u rezidencijalnim obnovljivim izvorima) biti kao Nizozemska? Za početak, trebamo usporediti neke zemljopisne i gos- podarske pokazatelje Hrvatske i Nizozemske. Po površini, Hrvatska je nešto veća,za oko četvrtinu,a Sunčevo zračenje na površinu pod optimalnim kutem u Hrvatskoj je 1,4 puta veće nego u Nizozemskoj. S druge strane, Nizozemska ima 4,7 puta više stanovnika od Hrvatske,bruto domaći proizvod po stanovniku joj je triput veći, konačna potrošnja energije veća je 5,75 puta, a proizvodnja električne energije 6,72 puta veća. Moglo bi se reći da su energetski pokazatelji za Nizo- zemsku otprilike pet puta veći u odnosu na Hrvatsku. Kada se radi o proizvodnji električne energije, u obje se zemlje električna energija proizvodi vjetroelektranama, sunčanim i elektranama na biomasu i bioplin te u termo- elektranama i kogeneracijama na plin i ugljen. Istodobno, Hrvatska nema nuklearnu elektranu, a Nizozemska nema nijednu hidroelektranu. Europski klimatski i energetski ciljevi Još 2008. godine Europska unija postavila je za 2020. cilj smanjivanja emisija za 20% u odnosu na 1990.Potom je 2019. godine postavljen cilj da Europa do 2050. postane klimatski neutralan kontinent, a 2020. je za 2030. predviđeno smanji- vanje emisija za 55%. Konačno, u srpnju ove godine za 2040. postavljen je cilj smanjivanja emisija za 90%. Europski energetski ciljevi za 2030.godinu su smanjenje potrošnje energije za 11,7% i udio obnovljivih izvora u po- krivanju potreba za energijom od 42,5%.Ti su ciljevi za 2040. godinu još oštriji: da bi se emisije smanjile za 90%,potrebno je potrošnju fosilnih goriva smanjiti za 80%. Od preostalih 20%, 60% bi trebalo otpasti na potrošnju nafte i derivata u prometu i 40% za plin za industriju, elektroenergetiku i zgradarstvo gdje još nije ostvarena dekarbonizacija. Ako sve to bude ostvareno, a čini se da hoće, za 15 godina može se očekivati da u planiranoj 'kvoti' plina neće biti dovoljno onoga za pokrivanje potreba za grijanje, tj. za rad plinskih bojlera. S tim su ciljevima usuglašene nizozemska energetska i ekološka politika, ali i prakse. Tako je 2023. godine udio ob- novljivih izvora u pokrivanju potreba za energijom bio na oko 17%, dok su ciljevi za 2030. smanjenje potrošnje energi- je za 11,7% i ostvarenje udjela obnovljivih izvora od 39%. Do 2035.godine bi pak nizozemski elektroenergetski sustav tre- bao biti ugljično neutralan.Nizozemska to može ostvariti iz- gradnjom sunčanih elektrana i vjetroelektrana,postojećom nuklearnom elektranom i povećanjem primjene sustava za pohranu energije u baterijama i u obliku vodika (jer nema mogućnosti za gradnju ni akumulacijskih ni reverzibilnih hidroelektrana). Poboljšanje elektroenergetske mreže je ključno. Sunčeva energija u Nizozemskoj Ugraditi sunčanu elektranu u Nizozemskoj vrlo je jed- nostavno (i za Hrvatsku gotovo nezamislivo!). Dakle, do 50

Gost komentator: dr. sc. Hrvoje Medarac DNE Research Heerhugowaard (Nizozemska)

fotonaponskih modula može se nabaviti i ugraditi bez po- trebe za ikakvom administracijom pa je za kupnju, ugrad- nju, priključivanje i dostavu obavijesti operatoru distribu- cijskog sustava dovoljan jedan dan! Jedino ograničenje je snaga sustava, što ovisi o ugovorenoj snazi električnog pri- ključka kućanstva.Kao i u Hrvatskoj,na solarnu opremu ne plaća se porez na dodanu vrijednost i od prvoga dana 2027. godine nema više 'net meteringa'. Ipak, taj je mehanizam u Nizozemskoj godinama bio na snazi i tamošnji operator je svim kućanstvima besplatno ugrađivao dvosmjerna brojila električne energije. No, da nije ni u Nizozemskoj baš sve u politici savršeno, najbolji je dokaz to da su se u proteklih par godina stalno mijenjale energetske smjernice, u skladu s promjenama u vladi. Spomenuti 'net metering' čas je ukidan postupno, a čas odjednom (pa ga od 2027. godine više neće biti), plinski bojleri se čas zabranjuju pa ponovno dopuštaju,dok se diza- lice topline čas obilato podupiru, a čas manje. Naravno, sve to dovodi do nepovjerenja u nove izvore,a ponekad i do odu- stajanja od projekata. Bez obzira na sve to,samo u 2023.godini novoinstalirana vršna snaga sunčanih elektrana u Nizozemskoj iznosila je 4,8 GW, čime se ukupna snaga do kraja ove godine, unatoč problemima s nekonzistentnom energetskom politikom, popela na 29,7 GW (od čega 12 GW otpada na elektrane na krovovima kuća i zgrada!). Kada bi se to ekstrapoliralo na Hrvatsku, onda bi u skladu s odnosom 1 : 5, snaga hrvatskih sunčanih elektrana već trebala biti oko 6 GW! Sunčane elektrane u Nizozemskoj su posvuda: ima ih čak 38% kućanstava i zahvaljujući tome razvilo se cijelo tr- žište i stvorena nova radna mjesta. Tako se u Nizozemskoj ugradnjom solarne opreme bavi 2748 instalatera (tvrtki i obrtnika).U Hrvatskoj je u svibnju bilo 600 certificiranih in- stalatera, što znači da tu vrijedi omjer 1 : 5. Ipak, zbog ranije spomenutih promjena u politici, u odnosu na prvo tromje- sečje prošle godine broj instalatera u Nizozemskoj manji je za golemih 17%!

www.energetika-net.com OSTATAK ČLANKA PROČITAJTE NA PORTALU:

ENERGETIKA

Put do pakla popločan je najboljim namjerama DEKARBONIZACIJA I ZELENA TRANZICIJA

Mijo Zglavnik dipl. ing.

U našim sjevernim krajevima postoji narodna uzrečica “neka crkne i moja

krava, samo da susjedove sve pokrepaju.” Europska komisija zna za tu uzrečicu, ali je shvaća na način “neka Rusima crkne krava, makar sve naše pokrepale” . Američki predsjednik također zna za tu našu mudrost (pa supruga mu je Slovenka), ali je tumači na način “neka svima pokrepaju krave, samo da nijedna američka ne crkne.”

godine uvoz energenata iz Rusije trebao bi biti posve obustavljen. Do tog vremena čla- nice EU-a moraju naći druge dobavljače. Po- red Mađarske i Slovačke, koje posve ovise o ruskom plinu, u velikim problemima je Nje- mačka, glavna članica i motor EU-a. Mađar- ska je početkom studenoga uspjela ishoditi jednogodišnju odgodu zabrane kupovanja ruske nafte i plina, ali za 600 milijuna dolara mora kupiti američki ukapljeni plin (LNG). Tako sada rok za zabranu prodaje auto- mobila s motorima s unutarnjim izgaranjem u EU-a nakon 2035. godine izaziva podjele među članicama.Dok su Francuska i Španjol- ska za, Njemačka je protiv jer je njemačka industrijska proizvodnja u stalnom padu od ožujka 2022.godine,a automobilska industri- ja čini najveći dio. Volkswagen, najveća tvrt- ka u Njemačkoj,s godišnjim prihodom od 325 milijardi eura, prošle je godine u Njemačkoj proizvela samo 1,7 mil.vozila od ukupne pro- izvodnje 8,9 mil. vozila, od čega na pogone u Kini otpada 6,2 mil.vozila.

Europska komisija kao glavno izvršno tijelo Europske unije bez sumnje ima naj- bolje namjere smanjiti emisiju stakleničkih plinova i biti primjer ostatku svijeta kako se preobraziti u niskougljično društvo i spa- siti planet od prekomjernog zagrijavanja. No, kako je i put do pakla popločen dobrim namjerama, EU brojnim direktivama i za- branama nastavlja zacrtanim putem (bolje reći stranputicom) prema niskougljičnom društvu nanoseći sebi veću štetu nego korist. Budući da u globalnoj emisiji stakleničkih plinova EU sudjeluje s oko 6 %, na globalnu emisiju stakleničkih plinova te mjere nema- ju praktički nikakav učinak jer ostatak svije- ta europski primjer ne slijedi. PRIJEPORI U EU-u Prvim paketom sankcija Rusiji, osobi- to nakon miniranja plinovoda Sjeverni tok, EU je drastično smanjio uvoz energenata iz Rusije. Sada je na snazi 19. paket sankcija, a ‘ruska krava’ još je živa. Do 1. siječnja 2028.

EGE 5/2025

ENERGETIKA

Problematična je i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora bez odgovara- juće prijenosne mreže, pohrane viška proi- zvedene energije i pričuvnih kapaciteta za vjetroelektrane i sunčane elektrane. S tim u svezi upitna je i brza elektrifikacija prometa i masovna primjena dizalica topline. UVOZ PLINA U ZEMLJE EU-a Odustajanjem od korištenja nuklearne energije u energetici i izgradnjom značajnih kapaciteta vjetroelektrana i sunčanih elek- trana, bez plinovoda Sjeverni tok Njemačka je prisiljena i dalje koristiti termoelektrane na ugljen i hitno graditi terminale za prihvat uvoznog LNG-ja koji je skuplji od ruskog pli- na iz plinovoda što smanjuje konkurentnost njemačke industrije na globalnom tržištu u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Kinu. Glavni opskrbljivač EU-a LNG-jem je SAD. Pored više cijene u odnosu na plin iz pli- novoda, američki LNG najvećim se dijelom dobiva iz škriljevaca hidrauličkim frakturi- ranjem,što ostavlja veći ekološki otisak nego uporaba ugljena, pogotovo u odnosu na ter- moelektrane na ugljen s pročišćavanjem di- mnih plinova. Globalna trgovina LNG-jem dosegnula je 407 mil. t u 2024., što je povećanje za samo 3 mil. t u odnosu na 2023., odnosno najmanji godišnji prirast opskrbe u proteklih 10 godi- na. Potražnja za LNG-jem povećala se u Aziji tijekom prve polovice prošle godine,u prvom redu zbog veće potrošnje u Kini i Indiji.

Europski uvoz smanjen je za 23 mil. t ili za 19 %, zbog porasta udjela obnovljivih izvo- ra u proizvodnji električne energije i manje industrijske potrošnje kao posljedice recesi- je u najjačim gospodarstvima EU-a, u prvom redu u Njemačkoj. Prema podatcima Euro- stata, državni dugovi članica EU-a iznosili su na kraju prvog polugodišta ove godine 15 046 milijardi eura! Najzaduženija je Francuska (3416 mlrd.eura),a slijede je Italija (3071 mlrd. eura), Njemačka (2733 mlrd. eura) i Španjol- ska (1.691 mlrd. eura). Prema podatcima Instituta za ekonomi- ju energetike i financijske analize (IEEFA), udjel LNG-ja u ukupnoj potrošnji plina EU-a iznosio je 2024. godine 34%, dok je 2023. bio 40%. Prošle je godine smanjen europski uvoz LNG-ja od glavnih dobavljača: SAD-a (za 18%), Katara (za 30%), Nigerije (za 35%) i Alžira (za 4%), dok je unatoč sankcijama uvoz iz Rusije povećan, i to za 12% (tablice 1, 2 i 3).

 Tablica 1 Glavni dobavljači LNG-ja za Europu 2021. - 2024. godine

zemlje

godine

SAD Katar

Rusija

Alžir

Nigerija ukupno

količine, mlrd. m 3 17,48 15,12 19,44 12,34 19,47 15,72

2021. 2022. 2023. 2024.

29,94 72,06 76,87 62,84

21,62 25,32 20,18 14,17

12,33 11,62

96,49

140,78 141,53 119,87 498,67

9,29 6,03

21,8

15,03

2021. - 2024.

241,71 81,29

78,19 58,21

39,27

Izvornik: IEEFA (ieefa.org/reports)

 Tablica 2

godine

Europske uvoznice američkog LNG-ja 2021. - 2024. godine

zemlje

2021.

2022.

2023.

2024.

2021. - 2024.

ukupan uvoz 2021. - 2024.

količine, mlrd. m 3

Nizozemska

4,49 3,99

9,77 15,6

15,95 12,81

43,02 42,39 35,88 29,84 19,58

66,96

Izvornik: IEEFA (ieefa.org/reports)

Francuska

13,28

9,52 6,97 5,37 5,43 5,02 3,59 5,88 1,87

108,48

Ujedinjeno Kraljevstvo 3,96

12,65 11,71

12,3 7,37 3,91 5,43 3,77 5,15 2,10

74,68 93,91 54,67 54,74 22,71 13,07 20,92 9,21 35,22 11,57

Španjolska

5,39 4,71 0,93 1,52

Turska

5,53 3,12 3,41

Italija

14,5

Poljska

12,29 11,03 7,51 6,05

Njemačka

Portugal

1,61

1,93

Hrvatska

0,98 2,10 1,48 1,49

Belgija

2,21 1,93 1,96

2,34 1,14 1,56 1,04 0,07

1,32 1,62 1,29 0,51 0,13

5,87 5,84 5,73 1,55 0,49

Grčka

1,15 0,92

Litva

10,3 4,74 1,86

Finska

Malta

0,15

0,14

EGE 5/2025

ENERGETIKA

 Tablica 3 Europske uvoznice ruskog LNG-ja 2021. - 2024. godine

godine

zemlje

2021.

2022.

2023.

2024.

2021. - 2024.

ukupan uvoz 2021. - 2024.

količine, mlrd. m 3

Francuska Španjolska

4,96 3,39 1,27 2,79

7,18 4,99 2,83 2,41

4,68 6,68

8,49 6,38 3,55

25,31 21,44 11,65

108,48

Izvor: IEEFA (ieefa.org/reports)

93,91 35,22 66,96 74,68 54,67 20,92 11,57

Belgija

4,0 1,0

Nizozemska

1,8

8,0

Ujedinjeno Kraljevstvo 3,26

0,5

3,76 2,55

Turska

0,39

1,47

0,69

Portugal

0,8

0,3

0,4

0,3

1,8

Grčka

0,19 0,26 0,06

0,78

0,27 0,15 0,06

1,24 0,87 0,45 0,42 0,37 0,26 0,08

Finska

0,26 0,33 0,23

0,2

4,74 2,06 10,3

Švedska

Litva

0,1

0,09 0,09 0,09

Italija

0,19 0,04

0,09 0,02

54,74 0,35 9,21

Norveška Hrvatska

0,11 0,08

KLIMATSKE PROMJENE U trenutku donošenja Kjotskog protokola na Trećoj konferenciji stranaka Okvirne kon- vencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) u japanskom gradu Kjotu 11. pro- sinca 1997. godine industrijalizirane zemlje su postavile cilj smanjenja emisije šest sta- kleničkih plinova za ukupno 5% u razdoblju 2008. - 2012. u odnosu na baznu 1990. godinu (prvo izvještajno razdoblje). Pri tome su ci- ljevi za pojedine zemlje bili različiti: od sma- njenja emisije za 8%, do povećanja za 10%. Hrvatskoj je propisano smanjenje za 5%.Nor- veškoj je odobreno povećanje emisije za 1%, Australiji za 8%, a Islandu za 10% premda te zemlje u to vrijeme nisu bile baš nerazvijene niti su to danas. Kina, koja je danas najveći proizvođač stakleničkih plinova,u to vrijeme bila je u skupini nerazvijenih država pa se na nju smanjenje emisije nije odnosilo. Kako se globalna emisija stakleničkih plinova nakon prihvaćanja i ratifikacije Kj- otskog protokola i dalje povećavala, na 21. zasjedanju Konferencije stranaka UNFCCC-a (COP21) 12. prosinca 2015. godine u Parizu potpisan je Pariški sporazum o klimatskim promjenama, čiji je glavni cilj zadržati po- rast globalne prosječne temperature na 2 °C iznad temperature u predindustrijskom raz- doblju i poduzeti mjere radi ograničenja ra- sta globalne prosječne temperature za 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Prag od 1,5 °C već je prekoračen 2024. godine, a domaćin ovogodišnje Konferencije COP30 je grad Belém u Brazilu.

Sjedinjene Američke Države povukle su se iz Pariškog sporazuma o klimatskim pro- mjenama za vrijeme prvog mandata pred- sjednika Donalda Trumpa,vratile su mu se u mandatu predsjednika Joea Bidena i ponov- no se iz njega povukle u drugom mandatu predsjednika Trumpa. EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA Globalna koncentracija stakleničkih pli- nova stalno raste unatoč svim protokolima i sporazumima. A kako vozi motor EU-a, tj. Njemačka, vidljivo je iz objave njemačkog Saveznog ureda za statistiku (Destatis) od 8. rujna. Uspoređena je proizvodnja i isporuka u mrežu električne energije u Njemačkoj u prvom polugodištu ove u odnosu na isto raz- doblje prošle godine (il. 1). U prvih šest mjeseci ove godine u Nje- mačkoj je proizvedeno i isporučeno u mre- žu 220,9 TW h električne energije, što je u odnosu na isto razdoblje 2024. više za 0,3%. Proizvodnja i isporuka u mrežu iz obnovlji- vih izvora od 127,7 TW h manja je za 5,9%, a proizvodnja iz elektrana na fosilna goriva od 93,2 TW h veća je za 10,1 % u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. U prvih šest mjese- ci ove godine povećan je uvoz za 0,8% (37,8 TW h) i izvoz za 6,5% (29,5 TW h), tako da je uvoz bio veći od izvoza za 8,3 TW h u odnosu na isto razdoblje 2024., kada je uvoz bio veći od izvoza za 9,8 TW h. Ukupna raspoloživa i potrebna količina električne energije u pr- vom polugodištu ove godine od 229,2 TW h u Njemačkoj manja je za 0,4% u odnosu na isto razdoblje 2024.

EGE 5/2025

ENERGETIKA

 Ilustracija 1

Udjeli obnovljivih i neobnovljivih izvora u njemačkoj elektroenergetskoj mreži u prvom polugodištu 2024. i 2025. godine

fosilna goriva

ugljen

zemni plin

ostali neobnovljivi izvori

obnovljivi izvori

vjetroelektrane

sunčane elektrane

bioplin

hidroelektrane

ostali obnovljivi izvori

udjeli, %

izvornik: Destatis

prvo polugodište 2025.

prvo polugodište 2024.

U spomenutom Izvješću je dijagramski pri- kazan predviđeni porast globalne koncen- tracije CO 2 prema modelima iz sedamdese- tih, osamdesetih i devedesetih godina i na prijelazu stoljeća (il. 2). Pro tome su stvarno izmjerene vrijednosti manje od predviđenih u većini klimatskih modela.

Potkraj srpnja američko Ministarstvo energetike (DoE) objavilo je izvješće pod naslovom ‘Kritički pregled utjecaja emisija stakleničkih plinova na klimu SAD-a’. Pri- premila ga je Radna skupina za klimu 2025., koju čini pet neovisnih znanstvenika koji imaju znanja iz područja fizike, gospodar- stva i klimatskih znanosti. Pregledali su lite- raturu i državne podatke o učincima emisija stakleničkih plinova i dali kritičku procjenu uobičajenog prikaza klimatskih promjena. Provjeravali su znanstvene činjenice i nesi- gurnosti glede utjecaja ljudskog djelovanja na emisije CO 2 i drugih stakleničkih plinova na klimu i analizirali su ekstremne vremen- ske događaje i pokazatelje društvene dobro- biti u SAD-u. Također su procijenili kratko- ročne učinke povećanih koncentracija CO 2 , primjerice na rast biljaka i kiselost oceana i proučili podatke i prognoze njihovih dugo- ročnih učinaka, uključujući procjene budu- ćeg globalnog zagrijavanja. Među glavnim nalazima Izvješća nalazi se zaključak da je zagrijavanje uzrokovano s CO 2 manje štetno nego što se općenito sma- tra. Agresivne strategije smanjenja emisija stakleničkih plinova mogle bi donijeti više štete nego koristi, što je suprotno stajalištu i politici EU-a! Tvrdnje o povećanoj učestalosti ili inten- zitetu uragana, tornada, poplava i suša nisu potkrijepljene povijesnim podatcima iz SAD-a.

 Ilustracija 2 Predviđeni globalni porast koncentracije CO 2 prema različitim klimatskim modelima i stvarno izmjerene vrijednosti

klimatski modeli:

iz sedamdesetih godina iz osamdesetih godina iz devedesetih godina na prijelazu stoljeća stvarno izmjerene vrijednosti (koje su manje od predviđenih u većini klimatskih modela)

460

440

420

400

380

360

340

320

1970.

1980.

1990.

2000.

2010.

2020. godine

izvješće DoE-a

EGE 5/2025

ENERGETIKA

Valja promotriti i grafikone globalne koncentracije CO 2 i metana (il. 3 i 4). Global- na srednja mjesečna koncentracija CO 2 izra- čunava se na osnovi uprosječenih podataka globalne mreže mjernih mjesta iznad mor- ske površine. Podatci se prikazuju kao udjel molekula CO 2 u suhom zraku u odnosu na ukupan broj molekula u zraku, uključujući njegove molekule nakon što je uklonjena vo- dena para.Analogno vrijedi za koncentraciju CH 4 . ■

 Ilustracija 3

Globalne koncentracije CO 2

b) godišnje globalne vrijednosti koncentracije CO 2 sa sezonskim odstupanjima za razdoblje od 1980. do 13. studenoga 2025.

a) srednje globalne mjesečne koncentracije CO 2 sa sezonskim odstupanjima za pet prethodnih godina i 2025. do 13. studenoga

426

420

424

400

422

420

380

418

360

416

414

340

412

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

1980.

1990.

2000.

2010.

2020.

godine

https://gml.noaa.gov/ccgg/trends/global.html

 Ilustracija 4

Globalne koncentracije CH 4 a) srednje globalne mjesečne koncentracije CH 4 sa sezonskim odstupanjima za pet prethodnih godina i 2025. do 5. rujna

b) godišnje globalne vrijednosti koncentracije CH 4 sa sezonskim odstupanjima za razdoblje od 1980. do 5. rujna 2025.

1950

1940

1900

1930

1850

1920

1750

1910

1700

1900

• srpanj 2025.: 1927,61 ppb • srpanj 2024.: 1920,39 ppb

1650

1890

1990.

2000.

2010.

2020.

godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

godine

https://gml.noaa.gov/ccgg/trends_ch4/

EGE 5/2025

ENERGETIKA

Fokus na provedbi zelene energetske tranzicije UDVOSTRUČENA ULAGANJA U MREŽU

Fokus ulaganja HEP grupe u 2025. godini bio je na provedbi zelene energetske tranzicije Hrvatske i to ravnopravno u dva segmenta: povećanjem vlastitog obnovljivog proizvodnog portfelja te jačanjem mreže radi prihvata novih obnovljivih izvora drugih investi- tora. Dovršili smo izgradnju i u redovni pogon pustili tri sunčane elektrane: Črnkovci, Jambrek i Dugopo- lje ukupne priključne snage više od 23 MW. Pred ula- skom u trajni pogon je SE Radosavci, dok su sunčane elektrane Čakovec i Lipik izgrađene te je u pripremi njihovo priključenje na mrežu. U visokoj su fazi iz- gradnje sunčane elektrane Unije, Cres i Korlat, najve- ća u Hrvatskoj, instalirane snage 99 MW i priključne 75 MW.Sve će navedene elektrane iduće godine početi s komercijalnim radom. U partnerstvu s Končarom, dovršena je i puštena u pokusni rad mala hidroelek- trana Otočac. Počela je izgradnja Retencije Drežničko polje u sklopu sustava hidroelektrana Gojak i Lešće te male hidroelektrane Peruća.U sklopu projekta Hidro- energetskog sustava Kosinj probijen je tunel Bakovac - Lika, a u pripremi je objava javnog nadmetanja za izvođenje prve faze glavnih radova. Aktivnosti na jačanju mreže realiziraju se u skla- du s Akcijskim planom Europske komisije iz 2023. godine i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Tako su Hrvatski operator prijenosnog sustava i HEP Operator distribucijskog sustava do sada već povu- kli oko 600 milijuna eura bespovratnih sredstava, a I u idućem će razdoblju HEP nastaviti provoditi poslovne aktivnosti s ciljem jačanja tržišnog položaja i uspješne realizacije planiranih investicija u hrvatsku energetiku.

Vice Oršulić, dipl. ing. predsjednik Uprave Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb

ukupna ulaganja u prijenos i distribuciju u razdoblju 2024. - 2026. udvostručena su u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje. HEP ODS je samo u 2025. godi- ni priključio oko 14 000 sunčanih elektrana, čime je njihov ukupni broj premašio 40 000.Intenzivirane su aktivnosti na ugradnji novih mjernih uređaja kod ko- risnika, odnosno čitave napredne mjerne infrastruk- ture. Navedene investicije i projekti, kao i brojni drugi projekti u područjima obnovljivih izvora, napredne mreže, digitalizaciji i skladištenju energije, planirani i u razvoju, rezultirat će snažnijim energetskim su- stavom Hrvatske i poslovnim sustavom HEP-a,otpor- nima na krize te klimatske i geopolitičke izazove u idućem razdoblju.

EGE 5/2025

ENERGETIKA

Strateška ulaganja za konkurentsku prednost OČEKUJEMO JOŠ OZBILJNIJI ISKORAK NA EUROPSKOM I GLOBALNOM TRŽIŠTU

nuitet te podršku europskoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, očekujemo da će 2025. godina završiti s rezultatima koji nadmašuju one prošlogodišnje,ali i planirane ciljeve. U ovoj je godini nastavljen trend ogromne potražnje u segmentu prijenosa i distribucije električne energije. Nakon što smo među prvima u svijetu uveli transfor- matore s ekološki prihvatljivim izolacijskim tekućina- ma, napravljene od materijala s manjim utjecajem na okoliš,dodatno smo otvorili prostor za snažniji plasman održivih rješenja na najzahtjevnijim europskim tržišti- ma. Istodobno smo, kroz Green Line portfelj visokona- ponskih mjernih transformatora, osigurali strateške ugovore u zemljama s najstrožim kriterijima održivosti. Ipak, među najvažnijim ovogodišnjim postignući- ma ističemo isporuku prvog baterijskog i baterijskog elektromotornog vlaka HŽ Putničkom prijevozu. Oba vlaka omogućuju prometovanje na elektrificiranim i neelektrificiranim prugama, čime značajno doprinose dekarbonizaciji i održivom putničkom prijevozu. Po- nosni smo što je upravo naš baterijski vlak jedini takve vrste u komercijalnoj upotrebi u Europi. Važan iskorak ostvarilo je i društvo KONČAR - Digital, angažirano kao konzultant za kibernetičku sigurnost u projektu zamje- ne sustava zaštite na dvije elektrane u Ujedinjenom Kraljevstvu. U razdoblju koje slijedi nastavljamo razvoj inovativnih proizvoda, jačanje internih kapaciteta i provedbu dodatnih akvizicija, uz poseban fokus na in- ternacionalizaciju poslovanja. Naša napredna digitalna rješenja za nadzor kritične infrastrukture,kibernetičku sigurnost, mikromreže i pametne gradove već su pre- poznata na globalnom tržištu, donoseći diferencijaciju i dodanu vrijednost u vremenu rastućih sigurnosnih rizika i potrebe za ‘dual-use’ tehnologijama. Vjerujemo da će 2026. biti godina koja će potvrditi spremnost europske industrije da odgovori na izazove intenzivne elektrifikacije. To nije samo tehnološki, već strateški izazov koji traži hrabre poteze poput značajni- jeg povećanja kapaciteta, ubrzane digitalizacije, admi- nistrativnih rasterećenja i snažnih partnerstva. Samo takvim djelovanjem Europa može zadržati konkuren- tnost i osigurati uspješnu energetsku i digitalnu tran- ziciju. S jasnom vizijom, snažnim kapacitetima i ino- vativnim rješenjima, uvjereni smo da KONČAR može biti jedan od ključnih aktera u transformaciji globalnog elektroenergetskog sektora, ali i predvodnik inovacija koje oblikuju održivu budućnost.

mr. sc. Gordan Kolak predsjednik Uprave KONČARA

Danas,na kraju 2025.godine,jasno je da elektrifikaci- ja i digitalna transformacija nisu prolazni trendovi,već temelj nove gospodarske paradigme. U takvu novu eru elektroenergetike ušli smo spremni zahvaljujući dugo- godišnjim ulaganjima u znanje, iskustvo i tehnološku izvrsnost, kao i provedenim akvizicijama u segmentu inženjeringa i digitalnih rješenja te snažnom investi- cijskom zamahu u proširenje proizvodnih kapaciteta. Time smo dodatno osnažili kompetencije i otvorili pri- stup novim tržištima, potvrđujući poziciju jednog od ključnih europskih industrijskih igrača.Rezultat toga su rekordni financijski pokazatelji i povijesni razvojni isko- raci koje ostvarujemo već šestu godinu zaredom. Optimizam za nastavak ovog trenda potvrđuju i rezul- tati u prvih devet mjeseci ove godine. Prihodi od prodaje porasli su za 24,5% u odnosu na isto razdoblje 2024. godi- ne, dok je neto dobit dosegnula više od 167 milijuna eura - rast od gotovo 44%. Posebno nas ohrabruje činjenica da novougovoreni poslovi i dalje nadmašuju realizirane, uz ‘backlog’ od 2,32 milijarde eura. Unatoč izazovnom okru- ženju koje traži brze i odlučne reakcije, uz fokus, konti- G lobalno okruženje posljednjih godina obilježeno je dinamikom i izazovima koji su energetskoj neovisnosti, sigurnosti kritične infrastrukture i održivom razvoju dali status strateških prioriteta.

EGE 5/2025

NAZIV TEME

EGE 5/2025

ENERGETIKA

Ljudski resursi u energetici - iskustva iz Slovenije ZA ZANIMANJA BUDUĆNOSTI KLJUČNA SU TEHNIČKA ZNANJA

E nergetska tranzicija ujedno je projekt ljudskih resursa, što znači da će biti uspješna samo uz stručno osposobljene i dovoljno motivirane ljude. Energetska zanimanja stoga bi mladima trebala bit predstavljena kao zanimanja budućnosti, a trebat će i učiniti sve kako bi oni pronašli svoju ulogu u energetici.

Doc. dr. Drago Papler

Energetska komora Slovenije nedavno je među svojim članicama provela istraživanje o stanju, potrebama i izazovima u području ljudskih resursa u energetici. Istraživanje je obuhvatilo 36 energetskih tvrtki (od čega 86% srednjih i velikih), pri čemu ih je goto- vo 3/4 ili 72% sadašnje stanje ljudskih resursa ocijenilo dobrim, što ukazuje na zadovolj- stvo brojem i stručnošću zaposlenika. U 2/3 ili 67% tvrtki obrazovna razina zaposlenika je u porastu, što pak ukazuje na povećanje njihove stručnosti i ulaganja u znanje, dok se fluktuacija zaposlenika općenito smatra malom. S druge strane, gotovo 2/3 ili 64% tvrt- ki obuhvaćenih istraživanjem istaknulo je kako je prosječna dob njihovih zaposlenika viša. To znači da je starenje radne snage je- dan od najvažnijih izazova ljudskih resursa u energetici. Ipak, u 1/3 ispitanih tvrtki taj trend nije primijećen, što može značiti da one uspješno zapošljavaju mlađe ili da održa- vaju stabilnu dobnu strukturu. Istodobno se više od polovice ili 53% tvrtki suočava s pro- blemima u osiguravanju osoblja na ključnim radnim mjestima. Općenito, u slovenskoj energetici nedostaje inženjera elektrotehni- ke, strojarstva i energetike, ali i programera,

analitičara i stručnjaka za trgovinu. Postoje problemi i u pronalaženju zaposlenika kao što su elektromonteri i održavatelji, a rudar- stvu je općenit problem nedostatnog zani- manja za takva radna mjesta. Glavni problem ljudskih resursa u sloven- skim energetskim tvrtkama je nedostatak odgovarajuće stručnih kandidata na tržištu rada, što je 56% tvrtki istaknulo kao najve- ći izazov. To znači da one imaju poteškoća u pronalaženju osoblja sa znanjem i stručno- šću koji su izravno primjenjivi za rad u ener- getici za što su glavni razlog neodgovarajuće obrazovanje ili nedostatak iskustva. Jednako važnim problemima doživljava se i spome- nuto starenje radne snage i generacijski jaz, ali i razmjerno dug proces zapošljavanja i uvođenja novog osoblja u radni proces, po- teškoće u pronalaženju mladih zaposlenika i slaba konkurentnost uvjeta zapošljavanja (plaće i pogodnosti uz plaću itd.). Slovenske energetske tvrtke smatraju da im je teško natjecati se s informatičkim i tvrtkama iz drugih grana gospodarstva koje mogu pri- vlačiti kandidate boljim uvjetima rada. Tako ih gotovo 64% tek povremeno primi dovoljno zadovoljavajućih prijava za oglašena radna mjesta, a za 1/5 njih takve su prijave vrlo ri-

EGE 5/2025

ENERGETIKA

 Stručni oblilazak studenata elektroenergetike razdjelne transformatorske stanice 400/220/110 kV Beričevo kod Ljubljane

jetke pa natječaji za neka radna mjesta osta- ju otvoreni i dulje od šest mjeseci. OBRAZOVNI SUSTAV I MLADI Čak 86% ispitanih tvrtki smatra da sadaš- nji obrazovni programi u Sloveniji nedovolj- no ili samo djelomično zadovoljavaju potre- be energetike i da neka obrazovna područja dovoljno brzo ne prate tehničke i druge pro- mjene. S druge strane, u budućnosti će biti ključna znanja iz područja (elektro)energet- skih sustava, obnovljivih izvora, digitalizaci- je, analitike, kibernetičke sigurnosti i uprav- ljanja mrežama. Unatoč tome, velika većina slovenskih energetskih tvrtki, njih čak 83%, na neki na- čin već aktivno surađuje s obrazovnim usta- novama, što pomaže u izgradnji baze budu- ćih stručnjaka.Najčešći oblici takve suradnje su stipendije za srednjoškolce i studente (najčešće tehničkih smjerova), olakšavanje studentskih praksi (uključujući mentorstvo), zajednički projekti s visokim učilištima (npr. izrada završnih, diplomskih i doktorskih ra- dova, rješavanje tehničkih izazova), gostu- juća predavanja stručnjaka iz tvrtki i razvoj obrazovnih programa u suradnji sa školama. Nešto manje od polovice tvrtki (47%) po- sebno potiče mlade da odaberu znanost, teh- niku, inženjerstvo i prirodne znanosti kao buduću struku, što znači da ih više od po- lovice to područje (još) nije uključilo u svoj pristup ljudskim resursima i marketingu.To također pokazuje da, unatoč uočenom nedo- statku tehničkog osoblja i inženjera, poten- cijali suradnje s mladima nerijetko ostaju neiskorišteni. Odgovori tvrtki pokazuju i da mladi pri odabiru poslodavca u području energetike najviše traže priliku za osobni i stručni ra- zvoj, ali i osjećaj da obavljaju posao s jasnim smislom i vrijednošću. Često se spominje i potreba za fleksibilnošću u pogledu lokacije radnog mjesta i načina obavljanja posla.Iako tvrtke općenito prepoznaju da je plaća važ- na, naglašavaju da nije odlučujuća. Mladi sve više cijene radnu kulturu, vrijednosti tvrtke i odnose koje uspostavljaju u radnom okru- ženju. Stoga i ne čudi da je više od 90% ispitanih tvrtki izrazilo spremnost za sudjelovanje na danima otvorenih vrata i sajmovima karijera koje organizira Energetska komora Slovenije

jer to vide kao priliku za privlačenje mladih stručnjaka. POGLEDI NA ENERGETIKU I OČEKIVANJA Nešto manje od polovice (47%) tvrtki uključenih u istraživanje sustavno primje- njuje načela ESG-ja (tj. okolišne, društvene i upravljačke kriterije) u svojim kadrovskim politikama i poslovnim strategijama, dok ih 28% to radi barem djelomično, a 25% to uop- će ne radi. Takve mjere, primjerice, uključu- ju mentorstvo, jednaku plaću, prilagodbe za osobe s invaliditetom i podršku ženama na vodećim mjestima. Nešto više od polovice tvrtki (53%) stanje s osobljem u energetici ocjenjuje prosječnim, a 42% dobrim. Samo jedna ispitana tvrtka (mikroveličine) dala je lošu ocjenu, a jedna (srednje velika) vrlo lošu ocjenu. Zanimljivo je promotriti odgovore o stanju s ljudskim potencijalima u svojoj tvrtki i općenito u po- dručju energetike.Gotovo sve ispitane tvrtke (86%) stanje u svojoj organizaciji ocjenjuju dobrim (72%) ili vrlo dobrim (14%), dok sta- nje u cijelom području energetike nijedna od njih nije ocijenila vrlo dobrim. Može se stoga zaključiti da je za većinu ispitanih stanje sa zaposlenicima u njihovoj tvrtki bolje nego na razini cijele energetike. Kao najveći problem većina njih pri tome ističe nedostatak odgo- varajuće stručnih zaposlenika na tržištu. Dok su ispitane tvrtke fluktuaciju zapo- slenika na svojoj razini ocijenile općenito

EGE 5/2025

ENERGETIKA

 Obilazak Republičkog centra upravljanja i Dijagnostičkog analitičkog centra ELES-a

samo ih nekoliko misli da će biti manja. Najvažnija znanja i stručnosti u energetici budućnosti bit će ona tehnička i to iz po- dručja elektrotehnike, strojarstva, meha- tronike, informatike, telekomunikacija i digitalizacije. Nekoliko odgovora istaknulo je povećanu potrebu za razumijevanjem problematike obnovljivih izvora, pohrane energije i upravljanja energetskim susta- vima. Često se spominju i digitalna znanja i stručnosti (podatkovna pismenost, kiber- netička sigurnost, podrška informatičkim tehnikama), poznavanje energetskih trži- šta i regulacije i tzv. meke vještine kao što su spremnost na suradnju, komunikativ- nost, prilagodljivost, mogućnost interdis- ciplinarnog rada itd. Nekoliko tvrtki ističe da će vrlo važan biti širi pogled na energe- tiku pa će zaposlenici morati imati dubo- ko razumijevanje ne samo svojeg područ- ja stručnosti, već i energetskih trendova, usmjerenja na održivost i sustavnosti po- slovanja. Energetska komora Slovenije o rezulta- tima istraživanja izvijestila je tri nadlež- na ministarstva: Ministarstvo za okoliš, klimu i energetiku, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo visokog škol- stva, znanosti i inovacija. Organizacije iz područja energetike procjenjuju da za osi- guravanje odgovarajućeg broja stručnih zaposlenika treba poboljšati promicanje energetskih zanimanja, aktivno povezati obrazovne ustanove s gospodarstvom (s važnim energetskim tvrtkama u Sloveniji), uvesti programe stipendiranja za ključ- na zanimanja u energetici i financijske i/ ili organizacijske mjere za potporu tvrt- kama koje ulažu u dugoročni razvoj ljud- skih resursa,ali i imati jasnu viziju razvoja slovenske energetike u srednjem i dugom roku. Rezultati istraživanja jasno pokazuju da budućnost slovenske energetike zahti- jeva koordinirano djelovanje energetskih tvrtki, obrazovnog sustava i države. Ključ- no će biti jačanje veza s mladima,promica- nje deficitarnih zanimanja, osuvremenja- vanje obrazovnih programa i promicanje zapošljavanja u energetici kao atraktivnog smjera u karijeri. Energetska komora Slo- venije ima važnu ulogu u pripremi mjera i organiziranju događanja koje će to omo- gućiti. ■

malom, kada im je postavljeno slično pita- nje na razini cijele energetike, polovica ih je odgovorila da ona problem. Kao njezine najteže posljedice izdvajaju gubitke ključ- nih znanja i iskustva, povišene troškove novog zapošljavanja i uvođenja novih za- poslenika, ali i porast nestabilnosti radnog okruženja i timova. STABILNA I KONKURENTNA BAZA ZAPOSLENIKA Kako Slovenija može dugoročno osi- gurati stabilan i konkurentan nacionalni bazen stručnjaka u energetici? Kao rješe- nja slovenske energetske tvrtke spominju jačanje promicanja struke (92%), aktivno povezivanje obrazovnih ustanova i gospo- darstva (89%) i programe stipendiranja za ključna zanimanja u energetici (81%).Tvrt- ke žele povećati suradnju s obrazovnim ustanovama i vidljivost energetike, ali i dobiti stratešku podršku države. U skladu s time,očekuju da država financijskim ili or- ganizacijskim mjerama podrži tvrtke koje ulažu u dugoročni razvoj ljudskih resursa. Velik broj ispitanih tvrtki, čak 75%, procjenjuje da će i nakon transformacije energetike, što između ostaloga, uključu- je i digitalizaciju, potreba za radnom sna- gom biti približno jednaka onoj danas, a

EGE 5/2025

Page 1 Page 2 Page 3 Page 4 Page 5 Page 6 Page 7 Page 8 Page 9 Page 10 Page 11 Page 12 Page 13 Page 14 Page 15 Page 16 Page 17 Page 18 Page 19 Page 20 Page 21 Page 22 Page 23 Page 24 Page 25 Page 26 Page 27 Page 28 Page 29 Page 30 Page 31 Page 32 Page 33 Page 34 Page 35 Page 36 Page 37 Page 38 Page 39 Page 40 Page 41 Page 42 Page 43 Page 44 Page 45 Page 46 Page 47 Page 48 Page 49 Page 50 Page 51 Page 52 Page 53 Page 54 Page 55 Page 56 Page 57 Page 58 Page 59 Page 60 Page 61 Page 62 Page 63 Page 64 Page 65 Page 66 Page 67 Page 68 Page 69 Page 70 Page 71 Page 72 Page 73 Page 74 Page 75 Page 76 Page 77 Page 78 Page 79 Page 80 Page 81 Page 82 Page 83 Page 84 Page 85 Page 86 Page 87 Page 88 Page 89 Page 90 Page 91 Page 92 Page 93 Page 94 Page 95 Page 96 Page 97 Page 98 Page 99 Page 100 Page 101 Page 102 Page 103 Page 104 Page 105 Page 106 Page 107 Page 108 Page 109 Page 110 Page 111 Page 112 Page 113 Page 114 Page 115 Page 116 Page 117 Page 118 Page 119 Page 120 Page 121 Page 122 Page 123 Page 124 Page 125 Page 126 Page 127 Page 128 Page 129 Page 130 Page 131 Page 132

emdigital.ege.hr