ege525demo

ZAŠTITA OKOLIŠA

ta, predlaže se proizvodnja organsko-mineralno gnojiva koje bi trebalo zadovoljiti sva ograniče- nja u pogledu zaštite tla, zdravlja životinja i ljudi i okoliša.To bi bila mješavina fosfogipsa, jalovin- skog mulja i taloga neutralizacije kisele vode s odlagališta fosfogipsa u omjeru 55% : 35% : 10%. Aktualni podaci iz kemijskih analiza potvrđuju mogućnost proizvodnje organsko-mineralnog gnojiva koje se može deklarirati na sadržaj kori- snih komponenti: fosfor 2,2%, kalij 0,1%, sumpor 10%,kalcij 18% i ukupni organski ugljik 10% (tu je i kadmij u količini 9 mg/kg). Zbog propuštanja prilika za rješavanjem od- lagališta fosfogipsa u Kutini pa i nagomilanog jalovinskog mulja, može se reći da državne insti- tucije nisu shvatile akt Ujedinjenih naroda pod naslovom ‘Transforming our World: The Agenda for Substainable Development’ ni Europski zele- ni plan, ali ni izdašnu podršku Europske komisi- je. Stoga valja još jednom ukazati na trenutačno stanje u vezi s jalovinskim muljem, odlagalištem fosfogipsa, važećim ekološkim propisima i mje- rama koje je nužno poduzeti i tko bi se tu morao uključiti da se problemi riješe i ostvari potrebna sigurnost. JALOVINSKI MULJ SA ZAGREBAČKOG PROČISTAČA OTPADNIH VODA Jedan od značajnih objekata, civilizacijski uvjetovan potrebom pročišćavanja otpadnih voda, je Pročistač otpadnih voda Grada Zagreba. Objekt je 2004. osposobljen za mehaničko pro- čišćavanje, a 2007. godine i za biološko pročišća- vanje otpadnih voda, najprije s kapacitetom 1,2 milijuna ekvivalentnih stanovnika i konačno s kapacitetom 1,5 mil. ES. Zbog promjene propisa o graničnim vrijed- nostima emisija dušika i fosfora postrojenje za- htijeva dogradnju. Idejnim rješenjem ranijeg koncesionara iz 2012. godine predviđeno je sma- njivanje količina dušika postupkom nitrifikacije - denitrifikacije, a količine fosfora bi se smanji- vale kemijski, primjenom željeznog klorida kao sredstva. Prvobitnim ugovorom o koncesiji bilo je pred- viđeno da rad, održavanje i upravljanje objektom obavlja koncesionar do 2028. godine (u međuvre- menu, Grad Zagreb je ranije preuzeo objekt), dok je Grad od prvog dana bio odgovoran za jalovinski mulj stvoren radom pročistača, koji je povreme- no dosezao količine do 500 000 t. Polja za odlaga- nje u krugu pročistača nisu izolirana pa se eluati dreniraju u Savu. Trenutačno se mulj odvozi s pročistača. Nadležno ministarstvo (tj. prethodnici da- našnjeg MZOZT-a) uočilo je potrebu za prona-

laženjem rješenja za zbrinjavanje mulja pa je zaključen ugovor sa zajednicom izvršitelja koju su činile tvrtke Hidroprojekt, Hidroing, Institut IGH i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. One su u ožujku 2020. godine predale ‘Akcijski plan za korištenje mulja iz uređaja za pročišćava- nje otpadnih voda’ na 539 stranica. Eminentne institucije u Hrvatskoj uočava- ju ozbiljnost problema zbrinjavanja jalovinskog mulja, čije količine rastu, ali ne predlažu konač- na rješenja svjesne da njegovo spaljivanje, zbog golemih sredstava i utroška energije i brige za zbrinjavanje pepela od spaljivanja ima pozitivne, ali i negativne strane. S druge strane, jedan od pristupa rješavanju tog problema bila bi upotreba tog mulja u po- ljoprivredi, zbog činjenice da on sadrži vrijedne gnojidbene elemente dušik i fosfor,pored važnog ugljika. U Strateškoj studiji utjecaja na okoliš iz Na- crta Plana razvoja Grada Zagreba za razdoblje 2012. - 2027. stoji kako je cilj “...unaprijediti sustav gospodarenjem otpadnim muljem iz uređaja za preči- šćavanje otpadnih voda.” To bi se realizirao u Cen- tru za gospodarenje otpadom koji bi bio smješten na lokaciji Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba. Svjesni blizine za- grebačkih vodocrpilišta autori Studije uvjetuju da je izgradnja moguća ako se dokaže da se neće ugroziti vodocrpilište. Iz toga se može zaključiti da rješenje problema jalovinskog mulja nisu sa- gledali ni Grad Zagreb ni Zagrebački centar za gos- podarenje otpadom,dok je MZOZT ostao pasivan. Europska uredba 2019/1009 koja regulira ma- terijale za proizvodnju gnojiva pruža mogućnost provjere ideje o korištenju jalovinskog mulja kao komponente organsko-mineralnog gnojiva. Alternativa tome biti će zbrinjavanje mulja pod svaku cijenu uz goleme troškove koje će isporuči- telj vodnih usluga obračunati u povišenoj cijeni vode, što će plaćati svi građani. PROBNA PROIZVODNJA ORGANSKO- MINERALNOG GNOJIVA Zbog zapaženih nedostataka u pravilima za proizvodnju gnojiva, donesena je ranije spome- nuta Europska uredba 2019/1009 i preporučeno je njezino proširenje kako bi obuhvatila reciklirane i organske materijale. Stoga se od trenutka ispu- njavanja svih zahtjeva iz Uredbe takvi proizvodi više ne bi trebali smatrati otpadom (prema Di- rektivi 2008/98/EZ), ako su dosegli točku u proi- zvodnom lancu nakon koje više ne predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, životinja ili bilja- ka,sigurnost ili okoliš.Tome treba dodati i odred- be iz Zakona o gospodarenju otpadom.

107

EGE 5/2025