ZAŠTITA OKOLIŠA
java, što dovodi do izlijeva kisele vode, odno- sno mješavine neutralizacije u okoliš. Ipak najveća opasnost, zapravo, proizlazi iz činjenice da vlasnik objekta bez komer- cijalnog proizvoda sam nije u mogućnosti dovesti objekt u stanje koje jamči trajnu si- gurnost. Pokusaj da se četvrtom tromjesečju proš- le godine u rješavanje te ‘crne točke’ uključi MZOZT nije uspio. Dopisima od 18. listopada, iz studenoga i zaključno od 6. prosinca 2024. godine odbijeno je svako sudjelovanje u rje- šavanju problema i pomoć,a sva odgovornost je prebačena na vlasnika odlagališta.To može rezultirati teškim posljedicama. Naime, sta- nje odlagališta ne jamči sigurnost da neće doći do nekontroliranog izlijevanja kisele vode s pH = 2,4 u količinama 2 - 3 mil. m 3 u PP Lonjsko polje.Odlagalište je visokozasiće- no kiselom vodom koja traži i nalazi puteve za istjecanje unutar samog odlagališta pa i zaštitnih nasipa. Može se primijetiti proces likvefakcije (kada voda zasiti sediment pa on gubi koheziju i počinje se ponašati kao fluid) jer Atterbergova granica tečenja (skupljanja vode u sitnom materijalu) pokazuje da ma- terijal nasipa postaje plastičan i tekuć. Fos- fogips s veličinom čestica u rasponu 45 µm - 2 mm ulazi u tlo. Do katastrofe bi stoga mo- glo doći u slučaju obilnih padalina (kao što je bilo u Španjolskoj, Bosni i Hercegovini i Grčkoj), potresa (koji su posljednjih nekoliko godina učestali na području Sisačko-mosla- vačke županije) ili lokalnih klizanja nasipa ili podloge. S obzirom na sve to, ona će se do- goditi i samo ostaje pitanje kada. SIGURNOST JALOVINSKOG MULJA S PROČISTAČA OTPADNIH VODA Općenito, opasnosti od jalovinskog mulja nastaju njegovim odlaganjem na neodgo- varajuću podlogu. Ona može biti vrlo velika zbog povećane količine nepravilno odlože- nog jalovinskog mulja i položaja u odnosu na blizinu naselja i vodotokova (npr. zagrebački pročistač je oko 600 m od rijeke Save, s visin- skom razlikom 6 ± 2 m) i slojeve podzemnih voda, što je u Zagrebu slučaj. Najavljena izgradnja centra za gospoda- renje otpadom u Resniku kao konačni proi- zvod predviđa gorivo iz otpada u količinama 80 000 - 120 000 t godišnje (čija je volumna masa 650 kg/m 3 , dakle do 180 000 m 3 godiš- nje). Poduhvat gradskog preuzimanja vlasniš- tva na pročistačem i odluka o izgradnji cen-
SURADNJA DRŽAVE, VLASNIKA ODLAGALIŠTA I AUTORA ČLANKA Interes za odlagalište fosfogipsa s prvotnom namjerom pro- vjere mogućnosti izdvajanja rijetkih zemalja, ali i primjene u druge svrhe (poljoprivreda, cementna industrija itd.) pojavio se potkraj 2019. godine. Nenailazeći na podršku u zemlji u srpnju 2020.godine autor članka se prijavio na europski EU natječaj LIFE 20 (Life 20 /ENV/HR/000103) s prijavom projekta ‘Karakterizacija, istraživanje u upotreba PG u Kutini’ koji je odbijen s obrazlože- njem da “nema podršku države” ,baš kao i kasnija žalba.Projekt je,da je bio završen, predviđao i posebna poglavlja za MZOZT (da ga se informira o rezultatima istraživanja), Petrokemiju (da distribuira i prodaje organsko-mineralno gnojivo, uz maržu i tako pridonese rješavanju odlagališta koje je nastalo njezinim radom) i zagrebač- ku gradsku upravu (o trajnom rješenju za nagomilani jalovinski mulj sa zagrebačkog pročistača). Posljedice nepodržavanja projekta (ili samo donošenja for- malnih odluka i odugovlačenja bez konkretne financijske podrš- ke) su odustajanje od njega,vraćanje u dosadašnji status i stanje i gubici trenutačnog operatera koji će objektivno,ako stanje ostane nepromijenjeno, morati odustati od održavanja odlagališta.
Dakle, postoji zakonodavni okvir koji bi išao u prilog proizvodnje organsko-mineral- nog gnojiva iz izvora koji su ranije spomenu- ti. SIGURNOST ODLAGALIŠTA FOSFOGIPSA Odlagalište fosfogipsa u Kutini, s veli- kom količinom kisele vode s pH vrijedno- šću 2,4, zadržane u masi fosfogipsa (oko 3,5 mil. m 3 ), izgrađeno je na prirodnoj podlozi, i smješteno na rubu parka prirode Lonjsko polje, najvećeg mrjestilišta slatkovodne ribe u Europi, pored kojeg prolazi regulirani po- tok Kutinica. Ono predstavlja potencijalnu opasnost zbog kisele vode koja pronalazi put kroz nasip ili podlogu zbog otapanja nekih elemenata i činjenice da mu je razina za 4 m viša od okolnih vodotokova pa postoji mo- gućnost prelijevanja nasipa pri ekstremnim padalinama.Tu je i opasnost od nestabilnosti nasipa izazvanih potresom ili nevidljivim polaganim ispiranjem podloge. Sve to nisu teoretski slučajevi jer se i pored strogih pro- pisa o gradnji i održavanju odlagališta u svi- jetu redovito događaju katastrofe. Opasnost u manjoj mjeri uzrokuje i dvo- struki hidraulički transport kisele vode od odlagališta d 5 km udaljenog objekta neutra- lizacije i transport produkata neutralizacije natrag na odlagalište u posebnu kazetu K 4/1. Puknuća plastičnih cjevovoda, starih više od 40 godina nisu iznenađujuća,već prateća po-
108
EGE 5/2025
Powered by FlippingBook