ege525demo

Može li Hrvatska (u rezidencijalnim obnovljivim izvorima) biti kao Nizozemska? Za početak, trebamo usporediti neke zemljopisne i gos- podarske pokazatelje Hrvatske i Nizozemske. Po površini, Hrvatska je nešto veća,za oko četvrtinu,a Sunčevo zračenje na površinu pod optimalnim kutem u Hrvatskoj je 1,4 puta veće nego u Nizozemskoj. S druge strane, Nizozemska ima 4,7 puta više stanovnika od Hrvatske,bruto domaći proizvod po stanovniku joj je triput veći, konačna potrošnja energije veća je 5,75 puta, a proizvodnja električne energije 6,72 puta veća. Moglo bi se reći da su energetski pokazatelji za Nizo- zemsku otprilike pet puta veći u odnosu na Hrvatsku. Kada se radi o proizvodnji električne energije, u obje se zemlje električna energija proizvodi vjetroelektranama, sunčanim i elektranama na biomasu i bioplin te u termo- elektranama i kogeneracijama na plin i ugljen. Istodobno, Hrvatska nema nuklearnu elektranu, a Nizozemska nema nijednu hidroelektranu. Europski klimatski i energetski ciljevi Još 2008. godine Europska unija postavila je za 2020. cilj smanjivanja emisija za 20% u odnosu na 1990.Potom je 2019. godine postavljen cilj da Europa do 2050. postane klimatski neutralan kontinent, a 2020. je za 2030. predviđeno smanji- vanje emisija za 55%. Konačno, u srpnju ove godine za 2040. postavljen je cilj smanjivanja emisija za 90%. Europski energetski ciljevi za 2030.godinu su smanjenje potrošnje energije za 11,7% i udio obnovljivih izvora u po- krivanju potreba za energijom od 42,5%.Ti su ciljevi za 2040. godinu još oštriji: da bi se emisije smanjile za 90%,potrebno je potrošnju fosilnih goriva smanjiti za 80%. Od preostalih 20%, 60% bi trebalo otpasti na potrošnju nafte i derivata u prometu i 40% za plin za industriju, elektroenergetiku i zgradarstvo gdje još nije ostvarena dekarbonizacija. Ako sve to bude ostvareno, a čini se da hoće, za 15 godina može se očekivati da u planiranoj 'kvoti' plina neće biti dovoljno onoga za pokrivanje potreba za grijanje, tj. za rad plinskih bojlera. S tim su ciljevima usuglašene nizozemska energetska i ekološka politika, ali i prakse. Tako je 2023. godine udio ob- novljivih izvora u pokrivanju potreba za energijom bio na oko 17%, dok su ciljevi za 2030. smanjenje potrošnje energi- je za 11,7% i ostvarenje udjela obnovljivih izvora od 39%. Do 2035.godine bi pak nizozemski elektroenergetski sustav tre- bao biti ugljično neutralan.Nizozemska to može ostvariti iz- gradnjom sunčanih elektrana i vjetroelektrana,postojećom nuklearnom elektranom i povećanjem primjene sustava za pohranu energije u baterijama i u obliku vodika (jer nema mogućnosti za gradnju ni akumulacijskih ni reverzibilnih hidroelektrana). Poboljšanje elektroenergetske mreže je ključno. Sunčeva energija u Nizozemskoj Ugraditi sunčanu elektranu u Nizozemskoj vrlo je jed- nostavno (i za Hrvatsku gotovo nezamislivo!). Dakle, do 50

Gost komentator: dr. sc. Hrvoje Medarac DNE Research Heerhugowaard (Nizozemska)

fotonaponskih modula može se nabaviti i ugraditi bez po- trebe za ikakvom administracijom pa je za kupnju, ugrad- nju, priključivanje i dostavu obavijesti operatoru distribu- cijskog sustava dovoljan jedan dan! Jedino ograničenje je snaga sustava, što ovisi o ugovorenoj snazi električnog pri- ključka kućanstva.Kao i u Hrvatskoj,na solarnu opremu ne plaća se porez na dodanu vrijednost i od prvoga dana 2027. godine nema više 'net meteringa'. Ipak, taj je mehanizam u Nizozemskoj godinama bio na snazi i tamošnji operator je svim kućanstvima besplatno ugrađivao dvosmjerna brojila električne energije. No, da nije ni u Nizozemskoj baš sve u politici savršeno, najbolji je dokaz to da su se u proteklih par godina stalno mijenjale energetske smjernice, u skladu s promjenama u vladi. Spomenuti 'net metering' čas je ukidan postupno, a čas odjednom (pa ga od 2027. godine više neće biti), plinski bojleri se čas zabranjuju pa ponovno dopuštaju,dok se diza- lice topline čas obilato podupiru, a čas manje. Naravno, sve to dovodi do nepovjerenja u nove izvore,a ponekad i do odu- stajanja od projekata. Bez obzira na sve to,samo u 2023.godini novoinstalirana vršna snaga sunčanih elektrana u Nizozemskoj iznosila je 4,8 GW, čime se ukupna snaga do kraja ove godine, unatoč problemima s nekonzistentnom energetskom politikom, popela na 29,7 GW (od čega 12 GW otpada na elektrane na krovovima kuća i zgrada!). Kada bi se to ekstrapoliralo na Hrvatsku, onda bi u skladu s odnosom 1 : 5, snaga hrvatskih sunčanih elektrana već trebala biti oko 6 GW! Sunčane elektrane u Nizozemskoj su posvuda: ima ih čak 38% kućanstava i zahvaljujući tome razvilo se cijelo tr- žište i stvorena nova radna mjesta. Tako se u Nizozemskoj ugradnjom solarne opreme bavi 2748 instalatera (tvrtki i obrtnika).U Hrvatskoj je u svibnju bilo 600 certificiranih in- stalatera, što znači da tu vrijedi omjer 1 : 5. Ipak, zbog ranije spomenutih promjena u politici, u odnosu na prvo tromje- sečje prošle godine broj instalatera u Nizozemskoj manji je za golemih 17%!