ZAŠTITA OKOLIŠA
Otpornost na klimatske promjene u Europi OSNAŽIVANJE I IZAZOVI
K limatske promjene više nisu prijetnja u dalekoj budućnosti - one su stvarnost sadašnjice. Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava i suočava se s rastućim klimatskim rizicima koji utječu na ekosustave, gospodarstva, energetske sustave i društva u cjelini. Kao odgovor na to poduzimaju se mjere prilagodbe klimatskim promjenama, uvažavajući postignuti napredak, postojeće izazove i osmišljavajući iskorak naprijed.
ravateljskih shema i financijskih instrume- nata prilagođenih klimatskim rizicima. PROCJENE KLIMATSKIH RIZIKA: TEMELJ ZA DJELOVANJE Sveobuhvatne procjene klimatskih rizika (eng. CRA, climate risk assessments) sve se više koriste za političko odlučivanje. Te pro- cjene identificiraju ranjivosti u različitim područjima: poljoprivredi, zdravstvu, infra- strukturi i bioraznolikosti. Usmjeravaju ci- ljana ulaganja i mjere i ključne su za određi- vanje prioriteta i što učinkovitiju raspodjelu resursa. S ekološkog aspekta, one pomažu u zaštiti ekosustava identificiranjem područja podložnih degradaciji ili gubitku vrsta i sta- ništa. S energetskog aspekta, one potpomažu planiranje energetske infrastrukture, oso- bito u područjima osjetljivima na toplinske valove, poplave ili suše. Također podržavaju integraciju klimatskih rizika u prostorno planiranje i politike korištenja zemljišta. PROBLEMI PRI PROVEDBI: OD PLANOVA DO PRAKSE Unatoč snažnom planiranju, dostupni su ograničeni podaci o stvarnim mjerama pri- lagodbe i njihovoj učinkovitosti.Taj nedosta- tak otežava učenje iz prakse i širenje daljnjih uspješnih inicijativa. Mnoge zemlje imaju poteškoće u prevođenju strategija u konkret- ne akcije, osobito na lokalnoj razini gdje su stručni kapaciteti i financijski resursi ogra- ničeni.S gospodarskog aspekta,bez provedbe adekvatnih mjera, gubici uzrokovani nega- tivnim klimatskim utjecajima nastavljaju rasti, a prema izvješćima Europske agencije za okoliš (EEA) i Europske komisije procje- njuje se da diljem Europe iznose milijarde eura godišnje. S društvenog aspekta, ranjive skupine stanovništva, osobito u ruralnim i obalnim područjima, ostaju izložene klimat- skim rizicima bez konkretnih mjera prila- godbe. Za prevladavanje tog jaza potrebna je
Petra Gudelj univ. bacc. comm. dr. sc. Ivana Gudelj Ana Gudelj univ. bacc. ing. el. inf. techn. inf.
Sve članice Europske unije usvojile su Nacionalne strategije prilagodbe (eng. NAS, National Adaptation Strategies), a mnoge su razvile i Nacionalne planove prilagodbe (eng. NAP, National Adaptation Plans). Ti su okviri ključni za koordinirano djelovanje u području klimatskih promjena i sve se češće integriraju u nacionalne klimatske zakone. Hrvatska je donijela Zakon o klimatskim pro- mjenama i zaštiti ozonskog sloja i usvojila Nacionalnu strategiju prilagodbe do 2040.go- dine s vizijom do 2070. godine.Ti dokumenti pružaju pravni i strateški temelj za plani- ranje i provedbu mjera prilagodbe. Važno je istaknuti da sve veći broj zemalja uključuje prilagodbu u nacionalne klimatske zakone, čime se osigurava pravna odgovornost i kon- tinuitet. Takva pravna integracija ključna je za dugoročno planiranje i izgradnju otpor- nosti. S društvenog aspekta zakonodavni okviri osnažuju zajednice i lokalne vlasti za djelovanje, što rezultira uključivim upravlja- njem. S gospodarskog aspekta, jasne politike smanjuju nesigurnost za ulagače i poduzeća, čime potiču ulaganja otporna na klimatske promjene. Također podržavaju razvoj osigu-
110
EGE 5/2025
Powered by FlippingBook