ege525demo

ZAŠTITA OKOLIŠA

 Ilustracija 1

snažnija koordinacija,financiranje i relevan- tna tehnička podrška. PRAĆENJE I VREDNOVANJE: UČENJE IZ ISKUSTVA Praćenje provedbe mjera prilagodbe po- stalo je uobičajeno, no okviri za vrednovanje i dalje su nedovoljno razvijeni. Malo je zema- lja koje sustavno procjenjuju učinke prove- denih mjera, što ograničava mogućnosti za značajnije poboljšanje. Vrednovanje posti- gnutoga je ključno za razumijevanje što dje- luje i zašto i za prilagodbu politika u skladu s već postignutim rezultatima. S energetskog aspekta, vrednovanje energetske učinkovi- tosti i mjera prilagodbe u području obnovlji- vih izvora ključno je za postizanje klimatske neutralnosti. S ekološkog aspekta, praćenje stanja bioraznolikosti na mjere prilagod- be pomaže u poboljšavanju strategija dalj- njeg očuvanja. S društvenog aspekta, upravo objektivno vrednovanje osigurava pravednu raspodjelu korisnosti od prilagodbe i sprječa- va zanemarivanje ranjivih skupina. KLJUČNI IZAZOVI Zajedničke zapreke u Europi koje kao traj- ni izazovi usporavaju napredak su: nedosta- tak podataka, nejasne institucionalne uloge, ograničeni lokalni kapaciteti stručnosti i nedostatak financijskih sredstava. Te pre- preke onemogućavaju učinkovitu provedbu i intenzivnije širenje mjera prilagodbe. Što se tiče Hrvatske, ona je među tri zemlje EU-a s najvećim gubitkom bruto domaćeg pro- izvoda uzrokovanog klimatskim katastro- fama. Posebno su izraženi problemi obalne ranjivosti, ovisnosti o turizmu i nestašice vode. S društvenog aspekta, ti izazovi neraz- mjerno pogađaju marginalizirane zajednice, produbljujući nejednakosti. S gospodarskog aspekta, kašnjenja u provedbi prilagodbe povećavaju dugoročne troškove i smanjuju konkurentnost. Rješavanje tih izazova zahti- jeva integrirano upravljanje, jačanje kapaci- teta i kontinuirana ulaganja. EKOLOŠKI ASPEKTI PRILAGODBE Pristupi temeljeni na ekosustavima, po- put obnove močvarnih područja i ozelenji- vanja urbanih sredina, promiču se diljem Europe zbog svojih višestrukih koristi, uk- ljučujući izdvajanje ugljika i očuvanje biora- znolikosti. Hrvatski fokus također je na očuvanju bi- oraznolikosti i ekosustava. Strategija zaštite prirode Hrvatske usklađena je s europskim

Porast globalne temperature

2024.: NAJTOPLIJA GODINA ZABILJEŽENA

1850.

1900.

1925.

1950.

1975.

2000.

2024.

GLOBALNA TEMPERATURA JE DOSEGNULA 1,55 ° C VIŠE OD PREDINDUSTRIJSKE RAZINE

izvornik: UN

ciljevima u području bioraznolikosti. Obal- ni i morski ekosustavi imaju prioritet zbog ekološke i gospodarske važnosti. Prilagodba klimatskim promjenama mora dati prednost pristupima temeljenima na ekosustavima, poput obnove močvara, zaštite šuma i pove- ćanja zelenih površina u gradovima. Takva rješenja donose višestruke koristi: izdvaja- nje ugljika, ublažavanje poplava i očuvanje bioraznolikosti.Također doprinose ljudskom zdravlju i otpornosti na klimatske promjene. Europska Strategija za šume i Zakon o ob- novi prirode podupiru ekološku prilagodbu snažnim promicanjem otpornijih krajoli- ka. Ulaganje u rješenja temeljena na prirodi isplativo je i u skladu s europskim ciljevima u području bioraznolikosti i klime. EKONOMSKI ASPEKTI PRILAGODBE Ulaganje u prilagodbu donosi visoke po- vrate. Prema Europskoj komisiji, svaki euro uložen u prilagodbu može rezultirati ušte- dom do šest eura u izbjegnutim štetama. Gospodarska otpornost ovisi o proaktivnom planiranju i ulaganju u infrastrukturu i uslu- ge otporne na klimatske promjene. Ključna područja odnose se na poljoprivredu otpornu na klimatske promjene, održivo upravljanje vodama i zelene inovacije. Prilagodba tako- đer stvara nova radna mjesta i potiče gospo- darsku aktivnost, osobito u ruralnim i ranji- vim regijama. Gospodarska izloženost Hrvatske klimat- skim promjenama je značajna. Klimatski uvjetovani gubici već značajno utječu na po- ljoprivredu i infrastrukturu.Stoga i Hrvatska

111

EGE 5/2025