ege525demo

ZAŠTITA OKOLIŠA

planira uložiti 4 - 6 milijardi eura u obnovlji- ve izvore do 2030. godine. ENERGETSKI ASPEKTI PRILAGODBE Energetski sustavi moraju se prilagoditi promjenjivim klimatskim uvjetima. To uk- ljučuje jačanje otpornosti elektroenerget- ske mreže na ekstremne vremenske uvjete, diversifikaciju izvora energije i poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada. Energet- ski sustavi otporni na klimatske promjene ključni su za održavanje opskrbe i smanje- nje emisija. Europske inicijative poput Eu- ropskog klimatskog zakona (eng. European Climate Law) i plana REPowerEU integriraju prilagodbu u strategije energetske tranzicije. Takvi napori podupiru prijelaz na obnovljive izvore uz očuvanje pouzdanosti i pristupač- nosti sustava. Energetski sustavi moraju se prilagoditi klimatskim utjecajima pomoću otpornosti mreže, diversifikacije izvora i poboljšanja energetske učinkovitosti. U kontekstu energetske tranzicije Hrvat- ske važno je što se prelazi na obnovljive izvo- re i alternativna goriva. Inicijativa REPowe- rEU snažno podupire modernizaciju mreže i diversifikaciju izvora energije u Hrvatskoj. DRUŠTVENI ASPEKTI PRILAGODBE Prilagodba mora biti uključiva i praved- na. Uključivanje građana, osobito ranjivih skupina, osigurava da politike odražavaju ra- znolike potrebe i potiču otpornost. Društve- na kohezija i povjerenje ključni su za učinko- vitu prilagodbu. Primjeri uključuju projekte prilagodbe temeljene na zajedništvu, obrazovnim i in- formativnim kampanjama o klimatskim promjenama i zdravstvenim strategijama prilagodbe poput pripreme za toplinske va- love. Društvene inovacije i participativno upravljanje povećavaju legitimnost i učinko- vitost mjera prilagodbe. Društvene ranjivosti Hrvatske su značaj- ne.Ruralne i obalne zajednice u Hrvatskoj su među najizloženijima klimatskim rizicima. Kampanje za podizanje svijesti u porastu su, ali ih treba dodatno proširiti. POGLED U BUDUĆNOST: EUROPSKI PLAN PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA Europski plan prilagodbe klimatskim promjenama (eng. European Climate Adap- tation Plan) za cilj ima ojačati upravljanje,

unaprijediti razmjenu podataka i mobilizira- ti financijska sredstva. Predstavlja temeljni stup europskih ciljeva u pogledu klimatske otpornosti. Plan je usklađen s globalnim okvirima poput Pariškog sporazuma i Sendaijskog okvira za smanjenje rizika od katastrofa. In- tegriranjem prilagodbe u sve sektorske po- litike, EU je u poziciji biti primjer i podrška globalnim naporima za otpornost. Uloga Hrvatske u okviru Europske prila- godbe uključuje izvješćivanje na europskoj razini i usklađivanje nacionalnih ciljeva s Europskim zelenim planom i Agendom 2030. za održivi razvoj. Krovni plan prilagodbe klimatskim promjenama je ojačati višera- zinsko upravljanje, unaprijediti razmjenu znanja i podataka, mobilizirati financiranje i ulaganja i poticati inovacije i međusektorsku suradnju. MEĐUNARODNI OKVIRI I GLOBALNI KONTEKST Klimatske promjene su globalni izazov koji zahtijeva koordinirano djelovanje na svim razinama upravljanja. Europski napori za prilagodbu snažno su povezani s međuna- rodnim okvirima koje predvode Ujedinjeni narodi. Ključni među njima su Okvirna kon- vencija UN-a o promjeni klime (UNFCCC), Pariški sporazum, Agenda 2030. i Sendaijski okvir. Međuvladin panel o klimatskim promje- nama (IPCC) konstantno pruža znanstvenu osnovu za razumijevanje klimatskih rizika i oblikovanje politika. Njegova izvješća jasno upozoravaju na ubrzane promjene u klimi, potrebu za hitnim djelovanjem i važnost pri- lagodbe kao komplementa ublažavanju emi- sija. Usklađivanje europskih i nacionalnih politika s tim globalnim okvirima osigurava koherentnost, financijsku podršku i među- narodnu vjerodostojnost. Hrvatska kao čla- nica EU-a i UN-a ima obvezu i priliku aktivno sudjelovati u globalnim naporima za otpor- nost. USPOREDBA SA ZEMLJAMA OECD-a Usporedba s članicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) otkri- va važne uvide u učinkovitost politika pri- lagodbe. Ta organizacija redovito analizira troškove neprilagodbe, učinkovitost javnih ulaganja i instrumente klimatskog financi- ranja.

112

EGE 5/2025