ZAŠTITA OKOLIŠA
Ilustracija 2 Klimatsko financiranje za zemlje u razvoju, tj. iznosi koje su razvijene zemlje osigurale i mobilizirale
izvozno kreditiranje
bilateralno javno financiranje
multilateralno javno financiranje (smatra se takvim)
mobilizirano privatno financiranje (smatra se takvim)
120
100
80
60
40
20
0
izvornik: OECD 2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
2022.
godine
ZAKLJUČAK Europa je do srpnja 2025. godine ostvarila značajan napredak u prilagodbi klimatskim promjenama, no izazovi i dalje postoje. Hr- vatska, kao i mnoge druge zemlje EU-a, mora premostiti jaz između planiranja i provedbe. Integracijom ekoloških, gospodarskih, ener- getskih te društvenih aspekata i Hrvatska može izgraditi otpornu budućnost usklađe- nu s europskim ciljevima. Klimatske promjene više nisu apstraktna prijetnja (il. 1 i 2) jer već sada uzrokuju štete koje se u Europi procjenjuju na više od 12 mi- lijardi eura godišnje, a Hrvatska je među tri najpogođenije članice EU-a po gubitku BDP- a. Bez pravovremene prilagodbe, ti će troško- vi rasti,osobito u područjima poput poljopri- vrede, turizma i infrastrukture. Za uspjeh planiranja i djelovanja ključno je jačanje sustava vrednovanja, mobilizaci- ja financijskih sredstava i institucionalnih barijera koje usporavaju provedbu mjera prilagodbe. Uspjeh će također ovisiti o spo- sobnosti Hrvatske za iskorištavanje među- narodnih okvira poput UNFCCC-a, Agende 2030.i smjernica OECD-a i aktivno uključiva- nje ‘startupova’ i privatnog sektora kao par- tnera u razvoju inovativnih, lokalno prilago- đenih rješenja. Nastavak predanosti toj problematici, inovacije i suradnja na svim relevantnim ra- zinama bit će presudni za postizanje klimat- ske otpornosti i očuvanje dobrobiti sadašnjih i budućih generacija. ■
Prema OECD-u, zemlje koje rano ulažu u prilagodbu ostvaruju znatne dugoročne uštede, dok odgađanje povećava ukupne troškove i ranjivost. Hrvatska, iako suočena s visokim klimatskim rizicima, još zaostaje za prosjekom OECD-a u pogledu sustavnog vrednovanja mjera,lokalnih kapaciteta i pri- vatnog ulaganja u otpornost. Uključivanje u OECD-ove evaluacijske mehanizme i razmjenu dobrih praksi može pomoći Hrvatskoj u optimiranju javnih po- litika, jačanju institucionalnih kapaciteta i privlačenju međunarodnog financiranja. ULOGA PRIVATNOG SEKTORA I INOVACIJA Privatni sektor ima ključnu ulogu u ja- čanju otpornosti na klimatske promjene. Inovacije u području zelene infrastrukture, digitalnih rješenja za upravljanje rizicima, osiguranja i klimatskih financijskih instru- menata sve više oblikuju suvremene pristu- pe prilagodbi. U Hrvatskoj potencijal privatnog sektora još nije u potpunosti iskorišten. Treba poti- cati javne politike koje mobiliziraju privatna ulaganja, uključujući porezne olakšice, jav- no-privatna partnerstva i potporu mladih inovativnih tvrtki (‘startupova’) u području klimatskih tehnika. Suradnja države, znanstvene zajednice i poduzetnika može ubrzati razvoj inovativ- nih rješenja koja su prilagođena lokalnim uvjetima, osobito u područjima poput poljo- privrede, turizma i urbanog planiranja.
113
EGE 5/2025
Powered by FlippingBook