RETROVIZOR
Zagreb, 6. studenoga 2025. Zajedno, pametno i održivo do digitalne gradnje
Već četiri godine konferencija i sajam di- gitalizacije u graditeljstvu DigiDeck u orga- nizaciji Centra za digitalnu izgradnju Hrvat- ske (CDIH) okuplja inovatore i vizionare koji oblikuju ono što će u graditeljstvu biti sutra. To se potvrdilo i ovaj put. Da svaka faza od ideje do ostvarivanja projekta danas mora biti u (digitalnom) su- stavu, napomenula je Mirjana Čagalj, pot- predsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet na početku skupa.
Uz to, naglasila je i kako digitalizacija u gra- diteljstvu nije nikakva prijetnja, već prilika za daljnji razvoj. Kako bi problematiku digitalizacije i što sve ona donosi u graditeljstvu približili svima koji se time u Hrvatskoj bave, HGK i CDIH su izradili Smjernice za digitalizaciju i moder- nizaciju gradilišnih procesa, a za iduću godi- nu predviđeno je održavanje četiri radionice na temu digitalnih tehnologija.Najavila je to u uvodnoj riječi Monika Mlakić,predsjednica CDIH-a. Ipak, primjena pojedinih rješenja za digitalizaciju u graditeljstvu kao što su, pri- mjerice, informacijsko modeliranje gradnje (BIM), dronovi, trodimenzionalno skeniranje i printanje, osjetnici, robotizacija, internet stvari (IoT) i sl.u Hrvatskoj je u pravilu ispod europskog prosjeka, slaba pa i zanemariva, a jedina su iznimka digitalne dozvole, čija je primjena ocijenjena naprednom. To će se sve uskoro promijeniti jer, pre- ma prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o gradnji, primjena BIM-a u javnim projek- tima trebala bi biti obvezna već od 2030., a u svim drugim projektima (u kojem već BIM tada bude bio obliku i kako će se tada već zva- ti) od 2035. godine. Na ovogodišnjem skupu prikazan je niz primjera dobre prakse, a jedan od njih je i gradnja nove linije metroa u Oslu, o čemu je u jednom od uvodnih izlaganja govorila Si- gne Marit Dahl Lakså iz projektantske tvrtke COWI. Radi se o prvom projektu u Norveš- koj koji se u cijelosti ostvaruje ‘bez papira’. Umjesto toga,tu je oko 1200 izrađenih mode- la i oko 10 milijuna objekata. Zanimljivo je bilo čuti i iskustva o pri- mjeni digitalnih rješenja u projektu gradnje postrojenja na bioplin, sunčane elektrane i podatkovnog centra u Čaporicama pokraj Trilja, a i o primjeni umjetne inteligencije u projektnom uredu tvrtke Amelicor Enginee- ring. Održan je još niz zanimljivih izlaganja, okrugli stol na temu digitalnih alata i njiho- vih analognih granica, a i niz edukativnih radionica u partnerstvu sa Sveučilištem Al- gebra Bernays.
122
EGE 5/2025
Powered by FlippingBook