ENERGETIKA
Problematična je i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora bez odgovara- juće prijenosne mreže, pohrane viška proi- zvedene energije i pričuvnih kapaciteta za vjetroelektrane i sunčane elektrane. S tim u svezi upitna je i brza elektrifikacija prometa i masovna primjena dizalica topline. UVOZ PLINA U ZEMLJE EU-a Odustajanjem od korištenja nuklearne energije u energetici i izgradnjom značajnih kapaciteta vjetroelektrana i sunčanih elek- trana, bez plinovoda Sjeverni tok Njemačka je prisiljena i dalje koristiti termoelektrane na ugljen i hitno graditi terminale za prihvat uvoznog LNG-ja koji je skuplji od ruskog pli- na iz plinovoda što smanjuje konkurentnost njemačke industrije na globalnom tržištu u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Kinu. Glavni opskrbljivač EU-a LNG-jem je SAD. Pored više cijene u odnosu na plin iz pli- novoda, američki LNG najvećim se dijelom dobiva iz škriljevaca hidrauličkim frakturi- ranjem,što ostavlja veći ekološki otisak nego uporaba ugljena, pogotovo u odnosu na ter- moelektrane na ugljen s pročišćavanjem di- mnih plinova. Globalna trgovina LNG-jem dosegnula je 407 mil. t u 2024., što je povećanje za samo 3 mil. t u odnosu na 2023., odnosno najmanji godišnji prirast opskrbe u proteklih 10 godi- na. Potražnja za LNG-jem povećala se u Aziji tijekom prve polovice prošle godine,u prvom redu zbog veće potrošnje u Kini i Indiji.
Europski uvoz smanjen je za 23 mil. t ili za 19 %, zbog porasta udjela obnovljivih izvo- ra u proizvodnji električne energije i manje industrijske potrošnje kao posljedice recesi- je u najjačim gospodarstvima EU-a, u prvom redu u Njemačkoj. Prema podatcima Euro- stata, državni dugovi članica EU-a iznosili su na kraju prvog polugodišta ove godine 15 046 milijardi eura! Najzaduženija je Francuska (3416 mlrd.eura),a slijede je Italija (3071 mlrd. eura), Njemačka (2733 mlrd. eura) i Španjol- ska (1.691 mlrd. eura). Prema podatcima Instituta za ekonomi- ju energetike i financijske analize (IEEFA), udjel LNG-ja u ukupnoj potrošnji plina EU-a iznosio je 2024. godine 34%, dok je 2023. bio 40%. Prošle je godine smanjen europski uvoz LNG-ja od glavnih dobavljača: SAD-a (za 18%), Katara (za 30%), Nigerije (za 35%) i Alžira (za 4%), dok je unatoč sankcijama uvoz iz Rusije povećan, i to za 12% (tablice 1, 2 i 3).
Tablica 1 Glavni dobavljači LNG-ja za Europu 2021. - 2024. godine
zemlje
godine
SAD Katar
Rusija
Alžir
Nigerija ukupno
količine, mlrd. m 3 17,48 15,12 19,44 12,34 19,47 15,72
2021. 2022. 2023. 2024.
29,94 72,06 76,87 62,84
21,62 25,32 20,18 14,17
12,33 11,62
96,49
140,78 141,53 119,87 498,67
9,29 6,03
21,8
15,03
2021. - 2024.
241,71 81,29
78,19 58,21
39,27
Izvornik: IEEFA (ieefa.org/reports)
Tablica 2
godine
Europske uvoznice američkog LNG-ja 2021. - 2024. godine
zemlje
2021.
2022.
2023.
2024.
2021. - 2024.
ukupan uvoz 2021. - 2024.
količine, mlrd. m 3
Nizozemska
4,49 3,99
9,77 15,6
15,95 12,81
43,02 42,39 35,88 29,84 19,58
66,96
Izvornik: IEEFA (ieefa.org/reports)
Francuska
13,28
9,52 6,97 5,37 5,43 5,02 3,59 5,88 1,87
108,48
Ujedinjeno Kraljevstvo 3,96
12,65 11,71
12,3 7,37 3,91 5,43 3,77 5,15 2,10
74,68 93,91 54,67 54,74 22,71 13,07 20,92 9,21 35,22 11,57
Španjolska
5,39 4,71 0,93 1,52
Turska
5,53 3,12 3,41
Italija
14,5
Poljska
12,29 11,03 7,51 6,05
Njemačka
Portugal
1,61
1,93
Hrvatska
0,98 2,10 1,48 1,49
Belgija
2,21 1,93 1,96
2,34 1,14 1,56 1,04 0,07
1,32 1,62 1,29 0,51 0,13
5,87 5,84 5,73 1,55 0,49
Grčka
1,15 0,92
Litva
10,3 4,74 1,86
Finska
Malta
0,15
0,14
13
EGE 5/2025
Powered by FlippingBook