OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Kina želi uspostaviti središte ‘čiste’ energije u Tibetu iskorištavanjem golemog hidroenergetskog potencijala rijeka i integracijom okolnih sunčevih elektrana i vje- troelektrana. Time bi se stabilizirala energetska mreža i smanjila ovisnost o ugljenu. Ipak, iako će se energija bu- duće elektrane koristiti u Tibetu, ona će se prvenstveno isporučivati u druga područja Kine kao dio napora za pro- izvodnjom energije u zapadnim dijelovima zemlje,koja bi se onda koristila u velikim gradovima u istočnim dijelovi- ma.To je u skladu s ciljevima vlade o iskorištavanju zelene energije i ciljevima ugljične neutralnosti do 2060. godine. Kako su objavili kineski mediji,očekuje se da će projekt potaknuti lokalno zapošljavanje, infrastrukturu i olakšati život u Tibetu,a istovremeno će se dati prioritet ekološkoj zaštiti, zahvaljujući rigoroznim geološkim istraživanjima i praćenju okoliša.To je važno jer je Yarlung Tsangpo naj- dulja rijeka u Tibetu i peta najdulja u Kini. Premijer Li je buduću hidroelektranu nazvao projektom stoljeća i ista- knuo da Kina naglašava očuvanje okoliša kako bi se spri- ječila šteta od projekta na okoliš. MOGUĆE POSLJEDICE IZGRADNJE BRANE Međutim, u široj kineskoj i međunarodnoj javnosti se navodi da će projekt imati ne samo štetne ekološke, nego da ima i štetne političke i gospodarske posljedice za to područje. Kineska vlada još nije objavila sveobuhvatne procjene utjecaja na okoliš ili detaljne planove provedbe ni koliko bi ljudi projekt trebao raseliti. Neke skupine, uk- ljučujući Međunarodnu kampanju za Tibet, navode da će elektrana imati značajan negativan utjecaj na Tibetansku visoravan.Tvrde da će milijuni ljudi nizvodno od projekta biti pogođeni. Naime, Yarlung Tsangpo zapravo je rijeka Brahma- putra nakon što napusti Tibet i potom teče prema jugu kroz indijske države Arunachal Pradesh i Assam i konačno kroz Bangladeš. Projekt je u tim zemljama izazvao zabri- nutost oko toga kako bi nova brana mogla omogućiti Kini kontrolu nad rijekom. Posebna je snažno zabrinuta indij- ska vlada zbog rizika da bi kineska kontrola rijeke mogla negativno utjecati na indijsko gospodarstvo. Vlasti Savezne države Arunachal Pradesh ističu da bi rijeke Siang i Brahmaputra mogle značajno presuši- ti nakon što brana bude dovršena. Prema njima, projekt predstavlja egzistencijalnu prijetnju lokalnom indijskom stanovništvu, njihovoj imovini i gospodarstvu. Štoviše, upozoravaju da bi Kina branu mogla koristiti i kao svo- jevrsnu vodenu bombu. Ako bi se brana izgradila i ako bi zbog nekog razloga iznenada bila puštena golema količi- na vode,cijelo naseljeno područje oko rijeke Siang u Indiji bilo bi poplavljeno i uništeno, upozoravaju indijski lokal- ni dužnosnici. Zbog toga su predstavnici indijske savezne vlade razgovarali s kineskim kolegama o potencijalnim utjecajima brane, naglašavajući potrebu za transparen- tnošću i konzultacijama sa zemljama nizvodno. No, i Indija ima planove za izgradnju hidroelektrane na rijeci Siang.Njezini dužnosnici su izjavili da bi ta budu-
ća brana mogla pružiti određenu zaštitu od eventualnih iznenadnih ispuštanja vode iz HE Medog, a poslužila bi i kao mjera kontrole poplava. POLITIČKE DIMENZIJE PROJEKTA Međutim, osim Indije i Bangladeša, javljaju se i akti- visti koji osim na ekološku, upozoravaju i na političku i kulturološku dimenziju projekta. Oni kritiziraju objave u kineskim medijima da će projekt “ojačati sinergiju razvoja Xizanga i drugih regija, čime će se pojačati osjećaj dobitka, sreće i sigurnosti za ljude svih etničkih skupina u Xizangu.” U takvim se objavama koristi izraz Xizang, što je kineski naziv za Tibet koji se službeno nameće i promiče u međunarodnoj javnosti. Aktivisti tvrde da tim projektom kineska vlada nastavlja sa strategijom daljeg uključivanja Tibeta u Kinu, koja ga smatra svojim od vojne invazije 1950. godine. Indija također ima razloge za oprez koji nisu vezani samo za ekologiju. Zavoj rijeke Yarlung Tsangpo koji bi brana iskoristila nalazi se točno uz granicu Tibeta i Aru- nachal Pradesha, koji Kina smatra ‘Južnim Tibetom’. Čak i ako se brana ne izgradi, sama najava takvog golemog pro- jekta blizu same granice doprinosi kineskim teritorijal- nim zahtjevima prema Indiji. Stoga neki politički aktivi- sti misle da indijsko izražavanje zabrinutosti oko projekta zapravo ima više veze s graničnim sporom nego s vodom. Politički i kulturološki najviše su pogođeni Tibetan- ci. Izgradnja HE Medog sigurno bi dovela do raseljavanja ljudi u tom rijetko naseljenom planinskom području. To se već događalo u prijašnjim slučajevima izgradnje dru- gih hidroelektrana u Tibetu. Na primjer, 2024. godine re- dovnici u samostanu Atsok i lokalno stanovništvo morali su napraviti mjesta za izgradnju najviše svjetske hidroe- lektrane izrađene aditivnom tehnikom (tzv. printanjem) na rijeci Machu. Samostan Atsok iz 19. stoljeća sada je po- topljen. Uz to, u veljači 2024. godine u okrugu Dege izbili su prosvjedi protiv izgradnje još jedne hidroelektrane na rijeci Dri Chu (ili Jinsha), nakon čega je uslijedila policij- ska reakcija i stotine uhićenja.Radi se o HE Kamtok (ili HE Gangtuo) koja će poplaviti brojna sela i uništiti još šest sa- mostana, od kojih neki imaju budističke freske stare 500 godina. U dokumentu o javnom natječaju iz 2012. procije- njeno je da će 4287 stanovnika morati biti iseljeno. U izvješću objavljenom u prosincu 2024. godine Među- narodna kampanja za Tibet navodi da za 34 predložene ili dovršene hidroelektrane u Tibetu još oko 23 000 ljudi tre- ba biti raseljeno, dok ih je 122 000 već raseljeno od 2000. do danas. EKOLOŠKI PROBLEMI I OPASNOSTI OD NESREĆA Osim tih političkih i kulturoloških dimenzija projek- ta, aktivistička udruga Tibet Watch ističe goleme ekološ- ke rizike od velike hidroenergetske proizvodnje u Tibe- tu. Među njima su najvažniji pojava klizišta, koje su već odnosile živote stanovnika u okrugu Medog. Na primjer, u ožujku 2021. godine došlo je do urušavanja ledenjaka, što je čak privremeno blokiralo tok rijeke. Neovisni geo-
60
EGE 5/2025
Powered by FlippingBook