HLAĐENJE
Ilustracija 3
Primjer zračnog hlađenja
rashladni toranj
vodeni ekonomajzer
rashladnik (‘chiller’)
hladna voda
vruća voda
podatkovni centar
topla voda
svježi hladni zrak
izlazni vrući zrak
rashladna jedinica (CRAC)
pumpa
zračni ekonomajzer
ra i vraća se vraća u rashladne jedinice, gdje se opet hladi, nakon čega se ciklus ponavlja. To je ustaljena metoda koja se i danas kori- sti kod hlađenja podatkovnih centara čiji su poslužitelji manjeg toplinskog opterećenja, do 30 kW po ormaru. Prije primjene takvog hlađenja, hladni se zrak dovodio kroz perfo- rirani pod.Tada se nije toliko vodilo računa o učinkovitosti i temperaturnoj raspodjeli zra- ka u prostoriji poslužiteljskih ormara. Toplina izvučena iz zrakom hlađenih podatkovnih centara sve se više koristi za grijanje okolnih zgrada ili grijanje bazena, staklenika itd. S obzirom na to da se radi o niskim temperaturama, 25 - 35 °C, za podi- zanje temperature na odgovarajuću razinu služi sustav izmjenjivača topline s dizalicom topline. Izmjenjivači topline koriste se za preuzimanje otpadne topline i prebacivanje u sekundarni krug,nakon čega dizalica topli- na podiže temperaturu vode do razine koja je potrebna za učinkovito iskorištavanje. Dobri primjeri za to su podatkovni centri Microsof- ta u gradovima Espoo i Kaunianien u Finskoj i Facebookov centar u Odenseu u Danskoj, gdje se toplina predaje mrežama daljinskog grijanja, dok se otpadna toplina iz podatkov- nih centara Octopus Energy i Deep Green u Ujedinjenom Kraljevstvu koristi za grijanje gradskih bazena. Napredniji sustav zračnog hlađenja je onaj kod kojeg se koristi izmjenjivač topline postavljen na stražnjoj strani poslužiteljskoj ormara za izvlačenje vrućeg zraka izravno iz
hladne energije. Adsorpcijski i apsorpcijski rashladni uređaji (‘chilleri’) posebno su za to pogodni, čak bez primjene ekološki štetnih fluoriranih radnih tvari. Dok se apsorpcijski uređaji uobičajeno koriste za rashladne uči- ne veće od 200 kW i zahtijevaju temperatur- nu razinu od 75 °C i više, adsorpcijski uređaji prikladniji su i za mnogo manje učine, od 10 kW i više i rade već pri temperaturama oko 55 °C.Time se otpadna toplina može izravno koristiti, posebice ljeti, za hlađenje drugih komponenti u podatkovnim centrima ili izvan njih (npr. za potrebe kolokacije poslu- žitelja).To omogućava korištenje otpadne to- pline cijele godine.Takvo je rješenje posebno pogodno ako su IT sustavi hlađeni vodom i ako je voda na taj način dostupna na tempe- Otkad postoje podatkovni centri za hlađe- nje se koristi cirkulirajući hladni zrak kojim se uklanja toplina s poslužitelja i ostale IT opreme (il. 3). Taj se sustav sastoji od većih i jakih ventilatora koji otpuhuju ugrijani zrak što dalje od opreme, izvlačeći time toplinu iz podatkovnog centra. U tome im uvelike pomažu i posebni klima-uređaji (eng. CRAC - computer room air conditioner ili CRAH - computer room air handling). Te jedinice hlade zrak, a zatim ga upuhuju natrag u po- datkovni centar, prolazeći između posluži- teljskih ormara,kako bi se IT opremi omogu- ćilo stalno hlađenje. Zrak zagrijan radom te opreme prolazi između poslužiteljskih orma- raturi višoj od 60 °C. ZRAČNO HLAĐENJE
80
EGE 5/2025
Powered by FlippingBook