ege525demo

GOSPODARSTVO

Primjerice, Mađarska i Malta imaju najma- nje udjele zelene zaposlenosti, što ukazuje na potrebu za ciljanijom daljnjom podrškom i ulaganjima u tim zemljama. Tako neujed- načen razvoj naglašava važnost kohezijskih politika i regionalnih strategija kako bi se osiguralo da se koristi zelene tranzicije pra- vedno raspodijele unutar EU-a. VIŠE OD BROJKI - STRATEŠKI POMAK Uspon zelenog gospodarstva nije samo pi- tanje gospodarskih statistika,već predstavlja dubok strateški pomak. U pogledu okoliša podržava europske klimatske ciljeve i obveze u vezi s bioraznolikošću.U pogledu gospodar- stva potiče inovacije, konkurentnost i otva- ranje radnih mjesta. U društvenom pogledu otvara nove mogućnosti za obrazovanje, os- posobljavanje i uključivanje, osobito za mla- đe generacije i one u područjima koja prolaze industrijsku tranziciju. Štoviše, zeleno gos- podarstvo ima značajne geopolitičke impli- kacije. Ulaganjem u čistu energiju i održive tehnike EU smanjuje ovisnost o uvoznim fo- silnim gorivima i pozicionira se kao globalni lider u zelenoj industrijskoj revoluciji. Time se ne povećava samo energetska sigurnost, već i europski utjecaj na oblikovanje global- nih standarda održivosti. POGLED UNAPRIJED: GRADNJA NA POSTIGNUTOM Kako bi u potpunosti ostvario potenci- jal zelenog gospodarstva, EU mora nastavi- ti graditi na postignutom zamahu. To znači ići dalje od agregiranih pokazatelja i dublje se baviti specifičnim dinamikama različitih gospodarskih grana i zemljopisnih područ- ja. Studije slučaja uspješnih nacionalnih ili regionalnih inicijativa, poput vjetroelektra- na na moru u Danskoj ili Sunčeve energije u Španjolskoj,mogu pružiti vrijedne uvide i in- spiraciju.Dublja analiza doprinosa pojedinih područja, osobito u građevinarstvu, prometu i proizvodnji, može pomoći u utvrđivanju gdje je potrebna dodatna podrška. Također je ključno smjestiti europski napredak u globalni kontekst. Usporedba europskih rezultata s onima drugih velikih gospodarstava, poput Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Japana, može istaknuti pred- nosti i otkriti područja za poboljšanje. Isto- dobno, scenariji usmjereni na budućnost za 2030.i 2050.godinu mogu pomoći kreatorima politika i relevantnim dionicima predvidjeti buduće izazove i prilike, usmjeravajući ula- ganja i inovacije u pravom smjeru.

 Ilustracija 3 Bruto dodana vrijednost područja EGSS-a kao udjela u BDP-u po članicama EU-a 2014. i 2022. godine

zemlje Finska

Austrija Estonija Italija (2016. - 2021.) Švedska (2015. - 2021.) Latvija Nizozemska Litva Luksemburg Portugal EU27 Danska

Rumunjska Španjolska

Grčka Češka

Njemačka Bugarska Francuska

Poljska Belgija Cipar (2018. - 2021.) Slovačka (2018. - 2021.) Hrvatska Slovenija Irska Malta Mađarska (2017. - 2021.)

2020.

osnovna godina

udio u BDP-u, %

izvornik: EEA

paketa ‘Spremni za 55’, REPowerEU i Uredbe o industriji s nultim emisijama osigurale su regulatorne okvire i financijske poticaje za ubrzanje zelene tranzicije. Te su politike pomogle uskladiti javna i privatna ulaganja s dugoročnim ciljevima održivosti, čime je stvoreno plodno okruženje za inovacije i rast. RAZNOLIKOST MEĐU ČLANICAMA EU-a Iako zeleno gospodarstvo raste diljem EU-a, njegov razvoj nije ujednačen. Neke ze- mlje su se pokazale kao jasni lideri. Na pri- mjer, Italija, Finska,Austrija i Estonija imaju najveći udio tog rasta: veći od 4% BDP-a. Što se tiče zaposlenosti, Luksemburg, Estonija i Finska ističu se udjelom zelenih poslova ve- ćim od 5% ukupne zaposlenosti.Međutim,ne napreduju sve zemlje EU-a istim tempom.

EGE 5/2025