ege123demo

Digitalno izdanje časopisa EGE 1/2023.

01 2023

9 771330 062006

GODINA XXXI. ISSN 1330-0628 SIJEČANJ / VELJAČA CIJENA 11,00 EUR / 82,88 KN www.ege.hr

ENERGETIKA GOSPODARSTVO EKOLOGIJA ETIKA

NIL POSSE CREARI DE NILO [Ništa ne nastaje ni iz čega]

Monoblok dizalica topline

Daikin Altherma 3 M, idealno rješenje za manje prostore

Radna tvar s niskim GWP

Uređaji su dostupni u veličini 4-6-8 i upotpunjuju postojeći Daikin asortiman veličina 9-11-14-16.

Aplikacija Onecta za upravljanje od kuće ili na daljinu

Daikin Altherma 3 M nudi najkompaktnije rješenje koje integrira sve električne i hidrauličke komponente u jednu jedinicu. Prikladna je za svaki dom jer ne zauzima mnogo prostora. Koristeći radnu tvar R-32, ovo rješenje osigurava niži potencijal globalnog zatopljenja i pridonosi europskim ciljevima dekarbonizacije.

1 Glasovno upravljanje pomoću Amazon Alexa ili Google Assistant

Platforma “Stand by me” može osigurati i ukupno jamstvo od 5 godina

Povezanost s Daikin oblakom za više online usluga

Daikin Altherma 3 M omogućuje temperaturu izlazne vode od 55°C pri vanjskoj temperaturi od -15°C

www.daikin.hr

UPOTPUNITE SVOJE POSLOVANJE...

• INFORMIRAJTE SE • OSTVARITE NOVE KONTAKTE • PREZENTIRAJTE SVOJE PROIZVODE I USLUGE

... SUDJELUJTE NA STRUČNIM SKUPOVIMA:

KLIMA-FORUM + KONFERENCIJA INTER-KLIMA Zadar, Hotel ‘Kolovare’, 19., 20. i 21. travnja 2023.

20. HRVATSKI SEMINAR O TLAČNOJ OPREMI Zagreb, Kongresni centar ‘Antunović’, 6. srpnja 2023.

NOVA ERA PROMETA Zagreb - Buzin, Hotel ‘Aristos’, 10. svibnja 2023.

TOPLINARSTVO Osijek, Vikarijat Osijek, 14. i 15. rujna 2023.

OBNOVLJIVI IZVORI - SUNČEVA ENERGIJA Zagreb, Kongresni centar ‘Antunović’, 18. svibnja 2023.

VODA NA DLANU Zagreb, Kongresni centar ‘Antunović’, 30. studenoga 2023.

www.energetika-marketing.hr

UVODNIK

Naših prvih 30 godina

“ ... Opasnu bolest legionele liječe liječnici, ali loše pro- jektiranje klimatizacijskih postrojenja ili njihovo neodrža- vanje uzrok je nastanku bolesti. Zato ćemo pokušati pisati jednostavno, raznoliko i poučno, isto tako stručno i infor- mativno, ne težeći uskom profilu struke. ” Napisao je naš prvi glavni urednik Ante Šimunović, dipl. ing. u ‘Rije- či glavnog urednika’ prvog broja časopisa EGE, koji je stručnoj i široj javnosti predstavljen prije 30 godina, 4. ožujka 1993. Bilo je to drugačije vrijeme, prvih go- dina mlade države, doba uspostavljanja novih gospo- darskih i društvenih odnosa, ali i razvoja novih ideja i poduzetništva, no ujedno i teško vrijeme Domovin- skog rata. No, tako su tih godina započinjali mnogi poslovni projekti i poduhvati, a oni koji su opstali do danas čine osnovicu pa i najzdraviji dio hrvatskog gospodarstva. Prolazile su godine, pokretane su i propadale tvrt- ke i poslovi, gradile su se nove elektrane, postrojenja i tvornice, a neke su pak napuštane i zatvarane, iz- mjenjivale su se krize i konjunkture, mijenjale su se i izabirale nove vlade, izbijali su ratovi, sklapala su se primirja, događale su se prirodne katastrofe, pande- mije, teške nesreće i teroristički napadi, ostvarivani su novi projekti, stvarana su nova djela, novi izumi i inovacije, nova dostignuća. Svemu tome, ali zadržavši se na svojim osnovnim temama,onima iz područja energetike,gospodarstva,

ekologije i etike (za one koji još ne znaju, odatle i na- ziv!) i s time usko povezanih područja, tijekom pro- tekla tri desetljeća bio je svjedok časopis EGE. Oko 20 000 stranica s teško izbrojivim brojem članaka s više od 1000 autora/ica i suradnika/ica i do sada uku- pno 147 brojeva (ova je godina dvostruka jubilarna jer na jesen izlazi naš 150. broj) - to bi bile brojke ako bi se zadržali samo na časopisu. No, to nije sve, u prote- klih 30 godina još je mnogo toga pokrenuto uz časo- pis i u vezi s njime. S organizacijom stručnih skupova započeli smo godinu dana nakon izlaska prvog broja i danas takvih skupova u prosjeku bude 7 - 8 godišnje. Izdavanje stručne literature krenulo je također 1994. godine i do danas je objavljeno više od 20 stručnih knji- ga,od kojih neke u više izdanja,a neke i na slovenskom jeziku. Tu je i portal www.energetika-net.com koji je pokrenut u proljeće 2005. godine. No, ono što je najvažnije iz proteklih 30 godina nisu ni brojčani pokazatelji ni ostvareni projekti ni poslovni uspjesi i neuspjesi. Najvažniji ste vi - naši čitatelji, poslovni partneri, prijatelji i poznanici i od- nosi koje smo s vama u tom razdoblju izgradili. Hvala vam svima što ste bili s nama u ta tri desetljeća i za- jedno krećemo u novih 30 godina...

Vaši iz Redakcije

EGE 1/2023

SADRŽAJ

UVODNIK Naših prvih 30 godina........................................................................ 5 TEHNIKA & ZNANOST Tehnika & znanost.............................................................................. 8

ENERGETSKA UČINKOVITOST Stavovi građana o energetskoj obnovi i mjerama energetske učinkovitosti Svi bi provodili mjere, ali.................................................................42 GOSPODARSTVO Za zelenu tranziciju i održivi razvoj Nefinancijsko ESG izvještavanje . ................................................... 46 POSEBAN PRILOG: HRVATSKI ENERGETSKI PROJEKTI OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 51 Značajne obljetnice hrvatskih hidroelektrana Obnovljive, sigurne i pouzdane

POSEBAN PRILOG: 30 GODINA ČASOPISA EGE OBLJETNICE 11

Tri desetljeća časopisa EGE Brzo prođe 30 godina!

ENERGETIKA Suradnja koja traje već 30 godina I dalje s plamenicima u Europu ....................................................... 22 Nepogrešiv izbor! I tako već više od tri desetljeća ....................................................... 24 26 Primjeri miniranja i djelomičnog rušenja dvije brane u ratu Trideset godina od miniranja brane Peruča

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 58 Obnovljivi izvori i prihvat proizvedene električne energije Kakva su iskustva iz Amerike?

Kretanja u svjetskoj energetici Obnovljivi izvori ubrzano se grade ................................................. 30 Odličan primjer mjera energetske obnove u proizvodnim tvrtkama Ekološka održivost u prvom planu ................................................. 33 Potrošnja energije u svijetu U okvirima energetske tranzicije . .................................................. 34 Sigurnosni uređaji za zaštitu od prekomjernog porasta tlaka Osnove konstrukcije sigurnosnog ventila s oprugom ................. 38

Naravno da je to moguće! Projektiranje sustava dizalica topline zajedno s klima-uređajima . .............................................................61

EGE 1/2023

SADRŽAJ

NOVE TEHNOLOGIJE 100 Digitalizacija u graditeljstvu Kako u BIM?

Još malo o vodiku kao energentu budućnosti Gustoća energije je ključna ............................................................. 64 Stanje na tržištu peleta za grijanje u Sloveniji Potražnja je sve veća, a cijene sve više . ........................................ 66 NUKLEARNA ENERGIJA Polako, ali sigurno Japan se vraća nuklearnoj energiji ................................................ 68 GRIJANJE Na zajedničkom putu To je pouzdanost... i tako već 30 godina ......................................... 71 Tri desetljeća uspješne suradnje Zajedno i u budućnost ...................................................................... 72 Više od četvrt stoljeća povjerenja u Hrvatskoj Zajedništvo, odgovornost, inovativnost.........................................74 INSTALACIJE Više od tri desetljeća s vizijom za inovaciju Bliskost je pitanje poimanja.............................................................76 KLIMATIZACIJA Sve za procese obrade i pripreme zraka na jednom mjestu Udobna i zdrava mikroklima kao glavni cilj . ................................. 78 Malo drugačiji pogled na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022. Kako je riješeno hlađenje osam katarskih stadiona? .................. 80 PLIN Integrirana rješenja za industriju ukapljenog prirodnog plina Podržavanje puta dekarbonizacije ................................................. 86 Energija sa sjeverozapada Hrvatske Siguran i pouzdan partner za 21. stoljeće ...................................... 88 Rješenje za energetsku krizu Europa se okrenula LNG-ju . ........................................................... 90 ELEKTROMOBILNOST 91 Automobilsko tržište

Prema uštedama na energiji, manjem onečišćenju i ugodnom življenju Pametnom rasvjetom do pametnih gradova..............................104 STRUČNI SKUPOVI 106 Nove tehnologije, robotizacija, automatizacija i učinkovita rasvjeta

Digitalno, učinkovito i održivo - bitni koraci prema svijetloj budućnosti

110 Koje su mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije Hrvatski geotermalni potencijali su potcijenjeni

Mrtva trka između hibridnih i vozila s dizelskim motorom

ZAŠTITA OKOLIŠA Pregled tržišta uklanjanja emisija ugljikova dioksida za 2022. godinu Godina prekretnice .......................................................................... 115 RETROVIZOR EGE retrovizor .................................................................................. 119 IN MEMORIAM ak. Mirko Zelić (1936. - 2023.) . ...................................................... 129

Ključan element za energetsku i prometnu tranziciju Hoće li litija biti dovoljno? ................................................................ 96

EGE 1/2023

TEHNIKA & ZNANOST

KREĆE DIPLOMSKI STUDIJ POMORSKE ROBOTIKE Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu koordinator je projekta ‘MARBLE - Maritime Robotics in Blue Economy’. U sklopu tog projekta koji je započeo u siječnju 2023. i trajat će do rujna 2023. godine razvit će se novi združeni diplomski studijski program. Financira se iz sheme INTERREG Adrion, a vodi ga prof. dr. sc. Nikola Mišković.

ENERGIJOM IZ DUBINA DO ENERGETSKE TRANZICIJE

Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Za- grebu sudjeluje u projektu ‘ConnectHeat - Community Engagement for Clean Heat’. Radi se o projektu koji ko- ordinira talijanska konzultantska tvrtka Ambiente Ita- lia (AMBIT) koja djeluje u području održivog razvoja i čiji je partner Regionalna energetsko-klimatska agenci- ja Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).Projekt se ostvaru- je u okviru programa LIFE-2021-CET-ENERCOM, a traje u razdoblju listopad 2022. - rujan 2025.

izvornik: www.fer.unizg.hr

Glavni cilj projekta MARBLE je podizanje kompeten- cija i vještina u primjeni pomorske robotike u području tzv. plavog gospodarstva podupiranjem pripreme ino- vativnog združenog diplomskog programa i provedbom zajedničke obuke koju organizira međunarodna mreža sveučilišta,istraživačkih organizacija,poslovnih klaste- ra i središta digitalnih inovacija. U ostale ciljeve ubraja- ju se uspostava mreže akademskih i poslovnih partne- ra koji zajedno rade na poboljšanju vještina pomorske robotike i izgradnji kapaciteta u plavom gospodarstvu i poticanje znanja i vještina o održivom plavom gospo- darstvu u jadransko-jonskom području i jačanjem važ- nosti obrazovanja i inovativnih pristupa temeljenih na novim tehnologijama i izradom zajedničkog magistar- skog programa pomorske robotike u plavom gospodar- stvu. Projekt okuplja četiri sveučilišta i jednu istraživačku organizaciju.Osim FER-a,koji je i njegov koordinator,tu su i Sveučilište u Trstu iz Italije, Nacionalno tehničko sveučilište u Ateni iz Grčke, Fakultet elektrotehnike Sveučilišta u Sarajevu iz Bosne i Hercegovine, Sveučili- šte Crne Gore iz Crne Gore i Nacionalni institut za oce- anografiju i primijenjenu geofiziku iz Italije. Partneri su i klaster pomorske tehnologije FVG iz Italije i Digital Innovation Hub (DIH) Agrifood Croatia iz Hrvatske. Izvornik: FER

izvornik: www.rgn.unizg.hr

Riječ je o prvoj europskoj inicijativi za poticanje razvoja energetskih zajednica za grijanje i hlađenje u Europi. Cilj projekta ConnectHeat je podržati razvoj energetskih zajednica, odnosno građanskih inicijativa u području grijanja i hlađenja na pilot-projektu RGN-a i u njegovoj okolici.Uz to,razmatra se i prelazak sustava grijanja Studentskog doma ‘Stjepan Radić’ na geoter- malnu energiju. S tim je ciljem na RGN-u osnovana radna skupina, a jedna od djelatnosti u sklopu projekta bit će podržati razvoj energetske zajednice u susjedstvu zgrade RGN-a s obavljanjem djelatnosti proizvodnje i opskrbe toplin- skom energijom iz obnovljivih izvora. Izvornik: RGN INTERNETOM STVARI DO METEOROLOŠKIH PODATAKA Hrvatski Telekom je u suradnji s Hrvatskom gor- skom službom spašavanja postavio NarrowBand-IoT

EGE 1/2023

TEHNIKA & ZNANOST

NOVI BROD ZA ISTRAŽIVANJA MORA I OKOLIŠA Potkraj prošle godine Istraživačka postaja na Mar- tinskoj koja djeluje u sklopu Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković dobila je novi istraživački brod. Nabava broda sufinancirana je sredstvima Europ- skog fonda za regionalni razvoj u sklopu Programa pre- kogranične suradnje Italija - Hrvatska i projekta Inno- vaMare. Radi se o projektu pod vodstvom dr. sc. Marine Mla- kar koji je osmišljen je kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora one- čišćenja u Jadranskom moru. Njegov glavni cilj je po- boljšati uvjete na strateškoj i operativnoj razini preko- granične suradnje privatnog i znanstvenog sektora radi poticanja razvoja novih tehnoloških rješenja i inovacija u području robotike i senzorike. Brod ‘Šibenik 800 P’ proizveden je u brodogradilištu Dunkić u Šibeniku.Duljina preko svega mu iznosi 9,3 m, a duljina vodene linije 8 m. Ima unutarnji dizelski mo- tor snage 242 kW, što omogućava najveću brzinu 32 čvo- ra, dok je putna brzina 20 čvorova. Ima spremnik goriva volumena 400 l i spremnik pitke vode volumena 200 l. Registriran je za 12 osoba i može ukrcati 2 t tereta. Izvornik: IRB

senzoriku na vrh Sv. Ilija na Pelješcu i senzor na vrh Snježnik pokraj Rijeke. Radi se o pilot-projektu čiji je cilj mjerenje tempera- ture i vlažnosti zraka na neurbanim i teško dostupnim područjima kako bi se dobili ključni meteorološki poda- ci koji bi bili od koristi široj zajednici, za svakodnevnu uporabu, ali i u izvanrednim situacijama (npr. u akcija- ma spašavanja). S obzirom na robusnost opreme, veliku autonomiju (baterija traje godinama) i prilagodljivost (oprema radi na osnovi HT-ovog mobilnog signala) očekuje se jedno- stavno i učinkovito korištenje u duljem razdoblju i u svim uvjetima. Postavljeni mjerni uređaji imaju autonomno napa- janje,a svrha im je prikupljanje podataka o temperaturi i vlažnosti zraka,koji se zatim u stvarnom vremenu pri- kazuju na mobilnoj aplikaciji, što korisnicima omogu- ćava praćenje i analiziranje podataka za razne potrebe. Primjerice, HGSS može pristupiti preciznim meteoro- loškim podacima na pojedinoj lokaciji i planirati po- trebne intervencije u skladu s tim podacima. “ Kroz daljnji razvoj ovog pilot-projekta plan je nastaviti s postavljanjem IoT mjernih uređaja i na drugim odabranim lokacijama koje se nalaze blizu zaštićenih područja šuma, unu- tar požarno rizičnih područja kako bismo pridonijeli razvitku metoda koje će olakšati sigurnosnim službama prevenciju po- tencijalno opasnih situacija, ” izjavio je tom prigodom Ni- kola Brebrić, menadžer za razvoj ICT poslovnih rješenja u HT-u. Izvornik: HT

izvornik: www.irb.hr

EGE 1/2023

Ne,situacija u energetici nije baš ružičasta.Ide nekako, ali jedva.Hrvatska elektroprivreda prošli je tjedan pokuša- la podići cijene za četristotinjak velikih kupaca,što je mož- da promil od ukupnog broj kupaca u kategoriji poduzetniš- tvo.Korekcija je trebala biti indeksirana za razinu inflacije. Vijest je potrajala ravno jedan dan. Savjetnik iz Vlade podigao je telefonsku slušalicu i pro- blem je riješen u roku 12 h – elektroprivreda je povukla od- luku. Nema toga što HEP ne bi morao moći apsorbirati, pa koliko košta da košta. A košta! Službeno HEP je u gubitku 810 mil. EUR, neslužbeno možda i više, kreditni rejting oz- biljno je u pitanju i ne samo on, tvrtka je u krizi koju hitno treba rješavati,ali ne privatizacijom.Cijene energije treba- lo bi relaksirati, a to nije popularno u relativno siromašnoj državi gdje socijalna mreža ne funkcionira. Građanska energetika: ha-ha Velikim kupcima električne energije država je isposlo- vala od Europe umanjenje naknade za obnovljivce pa će im ta stavka koja je činila petinu računa, sada biti do 5%. Poticaji koji se isplaćuju onima koji su još ostali u susta- vu HROTE-a indeksiraju se uz inflaciju, dakle suma koja se isplaćuje raste, a prihodi padaju. Sustav trenutno drži vodu. Jer građani i mali poduzetnici plaćaju naknadu za OIEVK 0,139 EUR/kWh.Čak i mali proizvođači iz solara pla- ćaju naknadu a HEP im skuplje naplaćuje struju kad im je potrebna. Pita se raja: Gdje je tu pravda? Građanska energetika je misaona imenica. Zato veliki sunčani projekti imaju prioritet, grade se na plodnoj ze- mlji, u makiji, ispod vjetroelektrana, u poslovnim zonama priobalnih gradova niknut će topli gradovi crnih ogleda- la "za opskrbu desetaka tisuća kućanstava". Čak im se i pogoduje protuzakonitim prijedlogom izmjena Zakona o prostornom uređenju. Tužno je slušati državnog tajnika kada javno govori da zemlja mora postići svoje klimatske ciljeve, "a neće ih postići građanskom energetikom". To je vjerojatno točno.Ali dajte,bacite mrvice sa stola,bar utješ- no lažite, da zadržimo barem privid da smo svi isti u oku države, zle maćehe. Hrvatska na Europskom sudu Jer nismo. Svi smo jednaki, ali neki su uvijek jedna- kiji. Tako svijet funkcionira. Pod bivšim ministrom, a da- nas viceguvernerom Tomislavom Ćorićem doživjeli smo Krš-Pađene, ne ponovilo se! Sada idemo prema parnici na sudu Europske unije,jer se pogodovalo investitorima u vje- troelektrane u studijama zaštite okoliša. Naime, tada je u MINGOR-u masovno ocjenjivano da raspon lopatica od 100 metara ima isti efekt na ptice i buku kao što mogu ima- ti lopatice od 155 m, pa su investitori masovno oslobađani izrade novih ekoloških studija. Davalo se zeleno svjetlo na VE projekte bez da je promatran njihov kumulativni utje- caj.To nije problematizirano, a ministarstvo nije promije- Ono, kad želiš razvoj, a država ti je maliciozna maćeha

Nina Domazet, MBA urednica portala

nilo praksu. Zna se što je potrebno. Razvoj vjetroelektrana je još moguć,ali to ima cijenu,što je teško shvatiti u našem neuređenom okruženju. Gdje su radari koji prate kretanje ptica? Gdje je optimizacija rada turbina? Koliko to košta i tko će to platiti? Sve je to smetnja brzoj zaradi, valjda zato ne prolazi. Na razini EU-a je detektirano da nas samo mogu spasiti samo masovna ulaganja u obnovljivce. Država je donijela Zakon o tržištu električne energije još 2021.i činilo se da će biti dugo željenog pomaka, iako je sustav sada još više cen- traliziran, što može imati svojih prednosti. Afera Krš-Pa- đene povlastila je MINGOR da još ambicioznije kontrolira razvoj obnovljivaca. Međutim, sada vidimo da se u praksi administracija razvoj zapravo usporila i radi se time šteta u nevjerojatnoj energetskoj krizi kojoj se ne nazire kraj. INA i A.P. Energetska odobrenja za uznapredovale projekte iz- daju se usporeno, tempus fugit.Ambicije su izgleda niske, zadovoljit će ih članak 133. ZOTEE-a, maksimalno. Ostali – Stoj! Gdje je Uredba o poticanju proizvodnje električne energije i ona kojom se definira uvjet novog natječaja za projekte koji su na početku? Koliko će koštati priključak? Pitanja bez odgovora. Nemoguće je u ovom komentaru ne spomenuti i INA-u. Naime, Vlada je nadavno objavila pravna mišljenja većeg broja iskusnih pravnika, kojima si je osigurala politički alibi da ne poduzme ništa bitno u sudskom povratku kon- trole nad kompanijom. Opravdala se MOL-u isplate stotine milijuna eura za alibi sudske procese koje smo vodili i sve redom očekivano izgubili.Prijedlog tih istih pravnika kako je moguće poboljšati stanje je stručno, politički i medijski ignoriran, kao da nikada nije predložen. Samo jedna osoba odlučujuje o INA-i,a to je premijer.Onaj kojeg,kako vidimo iz SMS-ova, podređeni zovu Gazda. Šef. Ili ako baš hoćete – A.P.

EGE 1/2023

OBLJETNICE

BRZO PROĐE 30 GODINA! Tri deseteljeća časopisa EGE

Branko Iljaš dipl. ing.

N išta ne nastaje ni iz čega. Upravo smo toga bili svjesni prije 30 godina kada smo pokretali časopis EGE. Stoga su zdrave, stručne ideje i tehnički način razmišljanja i pristupanja zadacima ono čemu smo i danas ostali vjerni.

EGE 1/2023

OBLJETNICE

 Naslovnica, sadržaj i uvodnik prvog broja časopisa

to godina 1987./1988.). Kako sam bio ovla- šteni projektant strojarskih instalacija, a nekoliko godina i sudski vještak, bio sam dosta dobro upućen u tu problematiku za širi krug čitatelja. Takvo bogato osobno iskustvo naišlo je na plodno tlo kod kole- ge Šimunovića jer je on također već neko vrijeme želio novi časopis koji bi se zvao ‘Energetičar’. Udružili smo sve naše ideje i krenuli s pripremanjem novog časopisa koji semo nazvali ‘Energetika, gospodar- stvo, ekoloija i etika’ ili skraćeno EGE. Uz pomoć i suradnju brojnih kolegica i kolega započeli smo sa raznim pripre- mnim aktivnostima i za početak smo or- ganizirali promocije i prestavljanja tvrt- ki kao što su Intel Trade, TPK Orometal, Vaillant, Weishaupt, Olympus, Belimo, Daikin i drugih iz područja energetike i termotehnike (s mnogima od njih sura- đujemo i danas!).Time smo polako prido- bivali poslovne partnere i suradnike na ‘projektu’ izdavanja časopisa EGE. Malo-pomalo nastao je prvi broj časo- pisa EGE. Predstavljanje prvog broja odr- žano je 4. ožujka u tadašnjem hotelu ‘In- tercontinental’. Početak je bio težak, no ni nastavak nije bio lagan. Već nakon izlaska prvog

Poštovane čitateljice i čitatelji, ko- legice i kolege, drage naše suradnice i suradnici, poslovni partneri i prijatelji, uvažene inženjerke i inženjeri, magistri, doktori, profesori, tehničari, energetiča- ri, strojari, elektrotehničari, naftaši, ru- dari i pripadnici svih drugih tehničkih pa i svih drugih struka, iznimno mi je drago što vam se mogu obratiti povodom našeg velikog jubileja - 30 godina izdava- nja našeg i vašeg časopisa EGE. Prije više od 30 godina s uvaženim ko- legom Antom Šimunovićem, dugogodiš- njim inspektorom opreme pod tlakom, neprestano sam raspravljao o nekoj novoj tiskovini koja će pratiti teme iz strojar- stva, energetike, održavanja, energetskih i procesnih postrojenja i svih srodnih i s time povezanih područja, uspostavlja- li smo kontakte, razgovarali... Imao sam određeno iskustvo iz tiska i medija jer sam godinama radio u redakciji časopi- sa ‹SAM svoj majstor’, da bi na kraju, ne- koliko godina prije prestanka i raspada sustava izdavaštva u nekadašnjoj izda- vačkoj kući Vjesnik uz puno truda i rada pripremio posebno izdanje koje smo na- zvali ‘SAM Specijal - Sve o grijanju’. Ta je tiskovina prodana u nakladi od 25 000 ko- mada u cijeloj nekadašnjoj državi (bila je

EGE 1/2023

OBLJETNICE

broja razmišljali smo u kojem smjeru širiti poslovanje i prva nam je ideja bila organizacija stručnih skupova, s predavanji- ma i izložbenim prostorima, na kojima bi se predstavljale novo- sti iz struke,a i šire.Tako smo već u proljeće 1994. godine organizi- rali prvo Međunarodno znan- stveno-stručno savjetovanje ‘Energetska i procesna postro- jenja’. Bili smo tako prvi gosti u dubrovačkom hotelu ‘President’ na Babinom kuku nakon raza- ranja kojima je grad bio izložen u Domovinskom ratu, a do Du- brovnika smo vozili više od 10 sati,svim mogućim zaobilaznim putevima. No, organizirali smo i izlet na otok Šipan koji se oduljio sve dok nije svanula zora... Sva- kako, nezaboravno! U godinama koje su uslijedi- le neprestano smo dopunjavali naše djelatnosti, započeli smo s izdavanjem stručne literature, a ritam izlaženja časopisa uskoro smo povećali na četiri pa na pet brojeva godišnje, što se zadržalo sve do danas. Broj stručnih skupova koje organiziramo s godinama je ra- stao,baš kao i teme koje ti skupo- vi pokrivaju, a izdavanje stručne literature se također razgranalo i danas u prosjeku objavljujemo jedno do dva nova izdanja. Eto, prošlo je 30 godina. Da- nas, baš kao što je to bilo 1993. godine, nije baš sve tako sjajno i bajno. Energetska, plinska, gos- podarska, društvena... tko još zna kakva kriza. Svi smo svjesni kako troškovi izdavanja, ali i po- slovanja općenito stalno rastu. No, nakon tri desetljeća poslova- nja navikli smo se na probleme i znamo kako ih rješavati, pazimo na troškove i činimo sve kako bi naše čitateljice i čitatelji i svi korisnici naših usluga bili zado- voljni. I eto... prođe i ovih prvih 30 godina... Hvala vam svima! ■

 Tako je bilo na predstavljanju prvog broja, 4. ožujka 1993. godine

EGE 1/2023

OBLJETNICE

 Razdoblje pripreme prvog broja i prva godina izlaženja nisu mogli proći bez nebrojenih okupljanja, sastanaka i druženja

EGE 1/2023

OBLJETNICE

 Dubrovnik, 1994., prva ‘Energetska i procesna postrojenja’

EGE 1/2023

OBLJETNICE

 Uz časopis je ubrzo krenulo i izdavanje stručne literature i malo-pomalo u proteklih 20 godina objavljeno je više od 20 stručnih knjiga, od kojih neke u više izdanja, a neke i na slovenskom jeziku

EGE 1/2023

OBLJETNICE

 U tri desetljeća obiđene su brojne elektrane, tvornice, postrojenja, gradilišta, fakulteti, instituti, sajmovi...

EGE 1/2023

OBLJETNICE

 Prvih nekoliko godina izlazak svakog novog broja časopisa bio je popraćen prigodnim okupljanjem i druženjem

EGE 1/2023

OBLJETNICE

 Ante Šimunović (1934. - 2005.) bio je jedan od pokretača časopisa i njegov neumoran duh ostavio je neizbrisiv trag

EGE 1/2023

OBLJETNICE

 Organizacija stručnih skupova najvažnija je i najvidljivija djelatnost koja se razvila uz izdavanje časopisa, a skupova je iz godine u godinu sve više

EGE 1/2023

OBLJETNICE

... i tako će biti i narednih 30 godina pa i više!

EGE 1/2023

ENERGETIKA

Suradnja koja traje već 30 godina I DALJE S PLAMENICAMA U EUROPU

U proteklih 65 godina postojanja TPK Orometal i njegovi stručnjaci prikupili su vrijedna iskustva u proizvodnji parnih kotlova, tlačnih spremnika i izmjenjivača topline. Pri tome se nikada nije prestajalo s ulaganjima u razvoj proizvodnje kako bi se kupcima pružili najkvalitetniji proizvodi. Ta lijepa priča o uspjehu jedne od rijetkih preostalih hrvatskih industrijskih tvrtki na stranicama časopisa EGE prati se još od prvog broja...

Okrenut budućnosti, razvoju i primje- ni visoke tehnologije TPK Orometal je u posljednjih dvadestak godina uspio razvi- ti suvremene proizvode koji po kvaliteti, izgledu, dizajnu i funkcionalnosti nimalo ne zaostaju za onima europskih i svjet- skih proizvođača kotlovskih postrojenja. Parna kotlovska postrojenja danas čine najveći dio proizvodnog programa, no tu je i širok raspon tlačnih i netlačnih spremnika i posuda, izmjenjivača topline i ostalih proizvoda.Uz to,tu su i usluge ra- znih specifičnih tehnoloških postupaka. Tvrtka danas raspolaže s 4000 m 2 po- vršine zatvorenih proizvodnih hala opre- mljenih svim potrebnim strojevima i aparatima za učinkovitu i kvalitetnu pro- izvodnju kotlova i opreme pod tlakom, a tu je i 720 m 2 uredskih prostora, gdje su smješteni uprava, razvojni i drugi odjeli. U proizvodnim halama danas se mogu obrađivati pojedinačni proizvodi promje- ra do 5000 m, duljine do 40 000 m i mase do 100 t. Jedan od važnih dijelova proizvodnog programa je i izrada valovitih plamenica, o čemu je bilo riječi još u prvom broju ča- sopisa EGE. Radi se o toplinski najoptere- ćenijem dijelu kotla koji je presudan za njegov dugogodišnji pouzdan rad. Uz to, optimalno projektirana i kvalitetno izra- đena plamenica jamac je iznimno malih emisija štetnih čestica u atmosferu. Da- nas se u TPK Orometalu proizvode dvije vrste valovitih plamenica: s tipom vala 151/50 mm i 200/75 mm. Izrađuju se od čeličnog lima kvalitete P265GH, P295GH i P355GH i mogu biti s promjerom do 1800 mm, duljinom do 6000 mm (pa i dulje, ali tada iz dva dijela) i debljinom do 22 mm. Njihova je proizvodnja certificirana i odo- brena prema TÜV-u i zadovoljava sve za- htjeve iz EN 12 953 i Direktive 2014/68/EU o opremi pod tlakom (PED). ■

 O proizvodnji plamenica u TPK Orometalu i mogućnostima

njihovog izvoza bilo je riječi već u prvom broju časopisa EGE

 Proizvodnja i izvoz plamenica uspješno se nastavlja i danas, nakon 30 godina

EGE 1/2023

Milana Prpića 118, 49243 Oroslavje • Hrvatska • tel: +385 (0)49/201-300, 201-305 • fax: +385 (0)49/284-466 • e-mail: info@tpk-orometal.hr • www.tpk-orometal.hr

ENERGETIKA

U z primjenu novih tehnologija, inteligentnih rješenja, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Tehnokom već više od 30 godina stvara cjelovita energetska i tehnička rješenja. Nepogrešiv izbor! I TAKO VEĆ VIŠE OD TRI DESETLJEĆA

Tehnokom je osnovan 1990. godine u Zagrebu i da- nas je specijaliziran za pružanje usluga u području energetike i procesne tehnike. Na temelju stručnosti i tri desetljeća iskustva tvrtka danas može pružiti cje- lovita tehnička rješenja za optimiranje energetskih i procesnih postrojenja u energetici i industriji. Poslovanje je pri tome podijeljeno u tri područja • projektiranje, konzalting i inženjering: usluge i rje- šenja za energetska, procesna i industrijska postro- jenja i sustave i to od ideje, detaljnog planiranja i projektiranja, do izvođenja i upravljanja projektima • održavanje i upravljanje energetskim sustavima: praćenje rada postrojenja, optimiranje sklopova i primjena mjera energetske učinkovitosti s ciljem ušteda na energiji, snižavanja troškova i zaštite oko- liša • isporuka, ugradnja i servis opreme: za energetiku i industriju (Gestra, FlowServe i Weka) i za termoteh- niku (Robur,Yazaki,Flowair,VentilClima i LG). U posljednja tri desetljeća Tehnokom je cijelo vri- jeme bio vjeran misiji koja glasi: “Svojim znanjem i inovacijama pružiti najbolje usluge našim klijentima i partnerima temeljene na energetskoj učinkovitosti, odgovornosti za okoliš i očuvanju prirodnih resursa.” Zato se i ne treba čuditi što se danas s pravom ubraja u vodeće domaće inženjerske tvrtke u području ener- getike i procesne tehnike i prepoznatljiv je po svojim inovativnim tehničkim i tehnološkim rješenjima, iz- vrsnosti usluga, korektnim poslovnim odnosima i po- slovnoj etici. Uz to, u svih tih 30 godina Tehnokom je sa svojim rješenjima i izvedenim projektima redovito prisutan na stranicama časopisa EGE i/ili na nekom od stručnih skupova koji su u proteklom razdoblju pokrenuti kako njegov svojevrsni produžetak. ■

 Već od prvog broja zajedno - Tehnokomov oglas sa zadnje stranice broja EGE 1/93

 Na skupu Power & Energy Masters održanom prošle

jeseni u Zadru Tehnokomu je

dodijeljeno Posebno priznanje za iznimno vrijedan doprinos u promicanju primjene obnovljivih izvora energije

EGE 1/2023

ENERGETIKA

Primjeri miniranja i djelomičnog rušenja dvije brane u ratu TRIDESET GODINA OD MINIRANJA BRANE PERUČA

B rane su građevine kojima se pregrađuju riječna korita i doline radi zadržavanja ili zahvaćanja vode. Ako služe za iskorištavanje hidroenergije, čine funkcionalnu cjelinu s pripadajućom hidroelektranom. Tada se, pored ostaloga, koriste za podizanje vode uzvodno, čime se dobiva značajan pad za

 Ilustracija 1

Brana HE Peruča

Izvornik: HEP Proizvodnja

iskorištavanje kinetičke energije prikupljene vode za proizvodnju električne energije. Brane mogu biti različitih tipova, a grade se od različitih materijala i mogu imati i razne druge namjene. U ratnim vremenima ponekad mogu biti i oružje nemoći, ucjene i odmazde. Miniranje brane HE Peruča u Domovinskom ratu prije tri desetljeća predstavljalo je ozbiljnu prijetnju svemu nizvodno od nje. Danas je Ukrajina već godinu dana izložena ratnim razaranjima i uništenjima energetskih i civilnih objekata. Tako je minirana, a kasnije i oštećena brana HE Kahovka na rijeci Dnjepru, što je po rušilačkoj nakani i tijeku događaja slično onome prije 30 godina na Peruči.

Niko Mandić dipl. ing.

U ratnim vremenima brane mogu poslu- žiti kao ubojito sredstvo osvete, ali to je znak nemoći. Dvije brane s tom namjerom kori- štene su u proteklom vremenu: jedna tije- kom Domovinskog rata u Hrvatskoj, a druga danas u Ukrajini. No, to nisu jedini primjeri zloupotrebe energetskih objekata. Obje spomenute brane ubrajaju se u sku- pinu visokih brana.U ratu su pretrpjele ogra- ničena oštećenja, ali nisu posve srušene. To

bi pak izazvalo razaranja jer bi propagacija poplavnog vala donijela katastrofu u svim od brane nizvodnim područjima. Prva od opisanih miniranih brana bila je dio HE Peruča,akumulacijsko-pribranske hi- droelektrane u Hrvatskoj (il. 1). Druga je bra- na dio HE Kahovka, protočne hidroelektrane u Ukrajini, a minirana je u vremenu prije studenoga prošle godine.

Napomena Stavovi izneseni u članku su osobni stavovi autora. Zbog razumljivih razloga mnogo

informacija o brani HE Kahovka nije bilo moguće detaljno prikazati.

EGE 1/2023

ENERGETIKA

 Ilustracija 2 Spomen ploča na akciju oslobađanja brane 28. siječnja 1993. godine, kada je poginuo hrvatski branitelj Ante Buljan i ranjena su trojica pripadnika 126. sinjske brigade

U oba slučaja prepoznate su prvenstveno mnogobroj- ne tehničke različitosti i tek poneka sličnost u nakani uništenja. Značajna različitost u energetskom smislu je u gabaritima i proizvodnji energije, a poveznice su rat, rat- na ucjena i osveta agresora, dok naknadno nijekanje po- činjenoga čini zaokruženu sliku takvog ponašanja. Valja se stoga zapitati: je li se od prije 30 godina do danas išta promijenilo? U Domovinskom ratu brana HE Peruča bila je djelo- mično razorena, što je bila osveta protivničke strane za neuspjeh nakon uspješne akcije ‘Gusar’, danas poznatije pod nazivom ‘Maslenica’ (il. 2). Od tog velikog oštećenja brane do danas prošlo je tek nešto više od 30 godina (il. 3). Kod mjesta Nova Kahovka u Ukrajini nalazi se brana HE Kahovka na rijeci Dnjepru. Nakon više prijetnji, sredi- nom studenoga prošle godine djelomično je oštećena. Na satelitskoj slici se vide oštećenja uz desnu obalu rijeke,no za sada se u cijelosti ne prepoznaje opseg tog oštećenja. Subjektivno izgleda da to nije bio veliki proboj, odnosno oštećenje same brane. Uzvodno od HE Kahovka nalazi se brana HE Dnjepar koja je bila srušena davne 1941.godine,u središnjem dijelu raspona.Poplavni val tada je uništio je sve pred sobom,sve do Crnog mora,uz stradavanje stotine tisuća ljudi čiji broj je do danas ostao nepoznat.Naravno,time je usporeno na- predovanje njemačkih jedinica, što je bio deklarirani cilj rušenja brane.Nalog za rušenje došao je iz samog vrha so- vjetske vlasti, a u tišini su ga provele tajne službe. MINIRANA BRANA HE PERUČA Jezero Peruča prva je akumulacija u elektroenerget- skom sustavu na rijeci Cetini i najveće takvo jezero u Hr- vatskoj. Visina nasute brane Peruča je 65 m. Izgrađena je suženom dijelu kanjona Cetine, oko 25 km od izvora i oko 16 km od Sinja. Njezina je namjena stvaranje akumulacije vode i optimiranje njezine količine za rad elektrane u suš- no doba godine. Hidroelektrana je u pogon puštena 1960. godine. Izve- dena je kao pribranska, s prvobitnom snagom 2 × 20,8 MW. Za dovod vode na turbine u brani je izgrađen tunel promjera 6,7 m i ukupne duljine 300 m.Strojarnica s agre- gatima i rasklopno postrojenje smješteni su podno brane. Do rujna 1991. godine HE Peruča imala je uobičajeni način rada, a tada su elektrana i pripadajuća postrojenja

okupirana, što je trajalo do oslobođenja u siječnju 1993. Prethodno je brana na više mjesta bila minirana s oko 30 t eksploziva, čijim je djelomičnim aktiviranjem teško ošte- ćena 28. siječnja 1993. godine. Na sreću, pri tome nije bila srušena. Ipak, razvodno postrojenje koje je neposredno uz branu u cijelosti je od miniranja bilo potopljeno i teško oštećeno. HRVATSKA VOJSKA POMAŽE Pakleni plan proloma brane nije u cijelosti ostvaren zbog uspješno provedene akcije Hrvatske vojske. Prema planovima, nakon eksplozije se trebao stvoriti poplavni val u količini oko 560 m 3 /s, koji bi razorio sve do ušća Ce- tine, a to je područje u kojem živi oko 30 000 stanovnika (il. 4). Brzom akcijom HV-a i oslobađanjem brane i postro- jenja elektrane i šireg okolnog prostora spriječena je ka- tastrofa i nesaglediva šteta koja je mogla nastati aktivi- ranjem ukupne količine eksploziva. Veliko poštovanje i zahvalnost stoga treba odati hrvatskim braniteljima, ali i britanskom marincu, tada časniku UNPROFOR-a Marku Nicholasu Grayu koji je prije toga samoinicijativno u dva navrata pustio vodu iz jezera, čime je razina vode snižena za 4 - 5 m.Time je uspor snižen,a silina mogućeg udarnog vodenog vala u slučaju eksplozije smanjena, iako je opa- snost ostala. Nakon završetka Domovinskog rata oštećena brana i postrojenja elektrane su sanirani (il. 5 i 6.). Uz to, naknad-

16,00

434,00

oštećenja

kruna brane

1 oštećenja

341,50

348,80

345,00

330,45

332,25

oštećenja na brani: 1 - krateri na lijevom i desnom kraju brane 2 - ulegnuće krune na najvišem dijelu brane 3 - uništenja na preljevnoj građevini 4 - drenažni odvod iz injekcijske galerije 5 i 6 - uništeni pristupni tuneli u injekcijskoj galeriji

III

320,25

 Ilustracija 3

305,00

Shema uzdužnog profila brane Peruča i pretpostavljena mjesta miniranja

300,00

I, II, III,IV i V - pretpostavljene lokacije eksplozije

EGE 1/2023

ENERGETIKA

 Ilustracija 4 Hidroelektrane sliva Cetine s naznakom mogućih katastrofalnih potapanja terena do čega je moglo doći zbog proloma brane

Buško Blato

HE Orlovac

HE P eruča

Cetina

akumulacijsko jezero Peruča

SINJ

Jezero Đale Trilj

HE Kraljevac

Jezero Prančevići

HE Đale

minirana galerija brane HE Peruča moguće poplavljeni teren u slučaju proloma brane uobičajeni tok vode prema moru hidroelektrane u slivu Cetine

HE Zakučac

OMIŠ

SPLIT

20 km

vodi. Tako je potrošnja električne energije postala zapreka. Zaustavljanje dva agregata značilo bi trajan rast kote jezera,uz povećane bujične dotoke vode u zimu i proljeće. Za snižavanje visoke kote jezera prona- đeno je i dogovoreno neobično ratno rješenje rada agregata. Proizvedena električna ener- gija u funkciji snižavanja opasnih kota jezera isporučivana je u susjednu Bosnu i Hercego- vinu. U to je vrijeme područje oko Sarajeva nakon duljeg vremena prekida napajanja dobilo električnu energiju iz Hrvatske, dije- lom i iz HE Peruča. Tako je 28. siječnja 1993. godine šire područje Sarajeva, koliko god su to dozvoljavali ratni uvjeti i oštećena mreža, dobilo prvu cjelodnevnu veću količinu ener- giju u odnosu na dotadašnje stanje. Satna snaga iznosila je tada simboličnih 100 MW, što je trebalo dijeliti na tri sudionika na tom području. Do tada je na raspolaganju za na- pajanje tog prostora bilo tek oko 20 MW (po- nekad i nešto više), što je značilo višesatne svakodnevne redukcije. Ipak, ni takvog otoč- nog napajanja nije bilo svaki dan. Električna energija za BiH tada nije po- tjecala samo iz HE Peruča,već i iz drugih hr- vatskih elektrana koje su proizvedenu ener- giju morale negdje isporučivati da bi uopće mogle raditi ili da bi se spriječilo povećanje količine novoprispjele vode i njezino prelije- vanje. Naime, 1993. godina bila je hidrološki

no su još zamijenjeni agregati, a snaga je po- većana na 61,2 MW. ŽURNO PRAŽNJENJE JEZERA Voda iz Peručkog jezera praznila se na dva načina radi hitnog snižavanja uspora. Kota vode u jezeru bila je visoka zbog prethod- nog rušenja dalekovoda kojima se električ- na energija predavala u mrežu. Kada je bilo moguće, dva agregata elektrane su proizvo- dila energiju prazneći jezero i puneći nizvod- no jezero Prančevići (HE Đale). Proizvedena energija se tada, kao i uvijek, odmah morala potrošiti, a mnogobrojni veliki potrošači u Hrvatskoj bili su uništeni, baš kao i daleko-

 Ilustracija 5

Voda u postrojenju HE Peruča: poplavljeno rasklopno postrojenje elektrane 28. siječnja 1993.

EGE 1/2023

ENERGETIKA

 Ilustracija 6 Oštećenja preljevnog kanala i lijevog boka i poplavljena strojarnica

za 30% povoljnija od prethodne, a dok su hidroelektrane stajale, kote jezera su rasle.Tako je neobičnom rješenjem isporuke električne energije u ratnim vremenima u tra- janju tridesetak dana ostvarena dvostrana korist. Sniže- na je prijeteća visoka kota Peručkog jezera i omogućeno je cjelodnevno napajanje sarajevskog područja u teškim okolnostima. OŠTEĆENJE BRANE HE KAHOVKA U UKRAJINI Rijeka Dnjepar u Ukrajini duga je 2200 km i na njoj se nalazi niz od šest hidroelektrana u kaskadi. Posljednja od njih, prije ušća u Crno more, upravo je HE Kahovka. Nje- zina izgradnja započela je 1950., dok je zadnji generator u pogon pušten u listopadu 1956. godine. Uz branu je izve- dena prevodnica koja omogućava dvosmjernu plovidbu, a preko nje prolaze cesta i željeznička pruga.Sve to ukazuje na golemi višestruki značaj brane i elektrane. Hidroelektrana ima instaliranu snagu 357 MW, no nje- zina akumulacija ima širi gospodarski značaj za cijelu ze- mlju jer omogućava pitku vodu,navodnjavanje i plovidbu. Uz sve to, voda iz akumulacije služi za hlađenje NE Zapo- riška, najveće nuklearne elektrane u Europi, s instalira- nom snagom 6 GW. Intenzivan rad pet uzvodnih hidroelektrana, počevši od Kijeva pa nizvodno, donosi količinu vode koja se mije- nja s radom uzvodnih elektrana u kaskadi.Velikim ošteće- njem brane HE Kahovka došlo bi do sniženja razine priku- pljene vode, što znači nemogućnost zahvata vode na više mjesta, između ostaloga i za hlađenje NE Zaporiška. Elektranu i branu zauzele su ruske postrojbe odmah na početku rata, 24.veljače 2022. godine. U ratnim djelovanji- ma za oslobađanje Hersonske oblasti u studenome prošle godine na prostoru oko brane došlo do više oštećenja. Ona se za sada još ne mogu precizno kvantificirati: vidljiva su oštećenja mosta i srušena je prometnica preko brane, dok sama brana, čini se, ima razmjerno ograničena oštećenja. JOŠ NEKE USPOREDBE BRANA PERUČA I KAHOVKA Sve hidroenergetske razlike i sličnosti slivova Cetine i Dnjepra gotovo je nemoguće nabrojati. Obje brane izgra- đene su u pedesetim godinama prošlog stoljeća i obje se ubrajaju u skupinu visokih brana. Obje se pokušalo u pot- punosti uništiti. Brana HE Peruča djelomično je oštećena, ali katastro- falni plan sveobuhvatnog rušenja nije ostvaren. No, ni ukrajinska brana nije potpuno uništena, iako njezino tre- nutačno energetsko stanje nije poznato. Namjera rušenja obje brane jednaka je: uništenje ljudi i svega što se nalazi nizvodno. Usporedba ratnih događaja u Hrvatskoj ranih devede- setih godina prošlog stoljeća i u Ukrajini danas općenito je vrlo teška i gotovo neprovediva. No, moguće je izdvojiti sličnosti nekih od tih događaja, kao što je slučaj sa spo- menutim branama. Primjerice, sličnost Dnjepra i Cetine je približno sličan lučni tok do mora i nekoliko izgrađenih

Izvornici: • www.hep.hr/kako-su-spaseni-stanovnici-nizvodno-od-peruce/2632 • www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-jug/he- peruca/1551 • hr.wikipedia.org/wiki/Operacija_Peru%C4%87a • hrcak.srce.hr/file/107379 • www.hgd-cgs.hr/glasnik/prof-dr-ervin-nonveiller-minirana-je-nasuta- brana-peru%C4%8Da/?lang=HR • uhe-gov-ua.translate.goog/media_tsentr/novyny/istoriya-dniprovskoi- ges-proektuvannya-budivnictvo-vidnovlennya-ta-sogodennya?_x_tr_ sl=uk&_x_tr_tl=hr&_x_tr_hl=hr&_x_tr_pto=sc • casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-63-2011-08-02.pdf • www.grad.hr/nastava/hidrotehnika/gf/hidrotehnicke_gradevine/ nastavni_materijali/Dio2/4-Brane2009.pdf • hrvatski-vojnik.hr/abeceda-operacije-peruca-27-28-sijecnja-1993 • www.hep.hr/UserDocsImages//dokumenti/vjesnik/2013//264.pdf • uhe.gov.ua/media_tsentr/novyny/kakhovska-ges-stiykiy-rozvitok-ta- pidtrimka-regionu • www-bbc-com.translate.goog/ukrainian/news-63342063?_x_tr_ akumulacijskih jezera,no Dnjepar je više od 20 puta dulji i bogatiji vodom od Cetine.U ta dva slučaja različiti su tipo- vi i izvedbe brane,sadržaji vode u akumulacijama,instali- rana snaga, broj i tip agregata, protoci vode, visina brana, položaj rasklopnih postrojenja,mogućnost i način prelije- vanja vode, namjena brane. Sličnost je pak u pokušajima njihovog uništenja i u njihovoj namjeri: osveti agresora zbog ratnog neuspjeha. ■

sl=uk&_x_tr_tl=hr&_x_tr_hl=hr&_x_tr_pto=sc • www.bbc.com/ukrainian/features-63319765

EGE 1/2023

ENERGETIKA

POWER & ENERGY MASTERS 2022.

Kretanja u svjetskoj energetici OBNOVLJIVI IZVORI UBRZANO SE GRADE

J asno je da se današnja energetika kreće u smjeru dekarbonizacije. No, ostaje pitanje u kakvom su pri tome raskoraku želje i stvarnost?

Mijo Zglavnik dipl. ing.

Energetski siromašna Europska unija odlučila je prevladati nastalo stanje uzroko- vano sankcijama Rusiji, pored orijentacije na druge dobavljače, i ubrzanom izgradnjom postrojenja koja koriste obnovljive izvore (u prvom redu vjetroelektrane i sunčane elek- trane). Pretpostavke za to su:

• osigurana financijska sredstva • na raspolaganju ljudski i proizvodni kapa- citeti • na raspolaganju dovoljne količine materi- jala potrebnih za izgradnju. Prema predviđanjima međunarodne agencije za energiju (IEA),globalno klimatski

Napomena Članak se nastavlja na onaj objavljen u prošlom broju časopisa EGE. !

EGE 1/2023

ENERGETIKA

POWER & ENERGY MASTERS 2022.

 Ilustracija 1 Usporedba LCOE-a u Njemačkoj iz obnovljivih izvora i plinskih elektrana [13]

plinske termoelektrane (otvoreni ciklus) plinske termoelektrane (kombinirani ciklus)

elektrane na biomasu i bioplin

sunčane elekt rane (< 30 kW, 1 kW : 1 kW h)

pučinske vjetroelekt rane

sunčane elekt rane

kopnene vjetroelektrane

sunčane elekt rane (30 - 1000 kW, 2 kW : 1 kW) sunčane elekt rane (> 1000 kW, 3 kW : 2 kW h)

2022.

2024.

2026.

2028.

2030.

2032.

2034.

2036.

2038.

2040. godine

neutralno društvo moralo bi se ostvariti do 2050. godine uz predviđeni porast potrošnje električne energije za 2,5 puta u odnosu na sadašnje stanje. Proizvodnja električne ener- gije 2050.godine iz obnovljivih izvora morala bi iznositi najmanje 70 000 TW h, čemu tre- ba dodati višak za proizvodnju vodika elek- trolizom vode. Za izgradnju novih i zamjenu postojećih proizvodnih postrojenja na fosil- na goriva potrebna su golema financijska sredstva u iznosu većem od 15 000 milijardi sadašnjih američkih dolara ili eura, ako se uzmu troškovi izgradnje vjetroelektrana od 1500 USD/kW, sunčanih elektrana od 1000 USD/kW i pohrane energije od 1000 USD/ kW za snagu i 20 USD/(kW h) za kapacitet. U tom iznosu nije uključena elektrifikacija prometa, dizalice topline i elektrolizatori za proizvodnju vodika elektrolizom vode. Kako za proizvodnju 1 kg vodika elektrolizom vode treba utrošiti 55 kW h električne energije (i 9 l vode), a cijena elektrolizatora je oko 1800 USD/kW, proizvodnja vodika elektrolizom ima smisla samo ako je električna energija višak iz obnovljivih izvora. U dekarboniziranom energetskom su- stavu, u kojem prevladavaju vjetroelektra- ne i sunčane elektrane s odgovarajućom pohranom energije po snazi i kapacitetu i ekvivalentnim faktorom raspoloživosti 100%, za optimalni miks te dvije vrste po- strojenja uravnoteženi troškovi proizvod- nje električne energije (eng. LCOE, levelized cost of electricity) iznosili bi za bazni režim

72 - 88 USD/(MW h), a za vršni režim 93 - 118 USD/(MW h). [12] U studiji Fraunhofer ISE-a iz 2021. godine prikazan je LCOE za sunčane elektrane, ko- pnene i pučinske vjetroelektrane u Njemač- koj i uspoređen je s elektranama na biomasu i bioplin i plinskim elektranama (kombini- rani i otvoreni ciklus) za 2021. i projekcija do 2040. godine (il. 1). Spomenuta studija obuhvaća male sun- čane elektrane na krovu (do vršne snage 30 kW), velike sunčane elektrane na krovu (vršne snage veće od 30 kW) i sunčane elek- trane na tlu (vršne snage veće od 1 MW), pri čemu LCOE bez poreza na dodanu vrijednost iznosi 31 - 110 EUR/(MW h). Sadašnji troško- vi izgradnje sunčanih elektrana u Njemač- koj kreću se u rasponu 530 - 1600 EUR/kW vršnih s tendencijom pada, osobito za veće snage. Istodobno je LCOE za baterijske sun- čane elektrane iznosi 52 - 197 EUR/(MW h) zbog razlike u cijeni baterija (500 - 1200 EUR/(MW h)) u kombinaciji s razlikom u cije- ni elektrana i različitom osunčanosti lokacije (1100 - 1510 kW h/m 2 godišnje osunčanosti fo- tonaponskih modula). Za vjetroelektrane na kopnu cijena iz- gradnje u Njemačkoj iznosi 1400 - 2000 EUR/ kW, što daje LCOE 39 - 83 EUR/(MW h). Za pu- činske vjetoelektrane, uz investiciju 3000 - 4000 EUR/kW, uključujući prijenos energije na kopno,LCOE iznosi 72 - 121 EUR/(MW h) za 4500 h godišnjeg pogona s punom snagom.

EGE 1/2023

ENERGETIKA

POWER & ENERGY MASTERS 2022.

 Ilustracija 2 Potrebne količine materijala potrebne za izgradnju postrojenja na obnovljive izvore [14]

potrošnja materijala, kg/MW

1000

2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000 9000

10 000 11 000 12 000 13 000 14 000

pučinske vjetroelektrane

kopnene vjetroelektrane

sunčane elektrane

bakar

nikalj

mangan

kobalt

krom molibden

cink

rijetke zemlje

silicij

ostali

U studiji se predviđa lagani pad LCOE-a za sunčane elektrane i vjetroelektrane zbog nižih troškova izgradnje, tako da se 2040. godine očekuje LCOE za male krovne sunča- ne elektrane 36 - 68 EUR/(MW h), a za velike elektrane na tlu 19 - 35 EUR/(MW h). Troško- vi izgradnje velikih sunčanih elektrana na tlu trebali bi pasti na 350 EUR/kW, a za takve male elektrane 615 - 985 EUR/kW. Za vjetroelektrane na kopnu se 2040. go- dine očekuje LCOE 34 - 70 EUR/(MW h), a za pučinske 59 - 97 EUR/(MW h). Za plinske termoelektrane koje će 2040. godine biti u pogonu, zbog porasta cijene emisije ugljikovog dioksida za kombinirana postrojenja LCOE će porasti sa sadašnjih 78

- 130 EUR/(MW h) na 92 - 250 EUR/(MW h), a za otvoreni ciklus plinskih turbina 153 - 287 EUR/(MW h). Uz pretpostavku da su financijska sred- stva za izgradnju vjetroelektrana i sunčanih elektrana osigurana, što u slučaju recesije zbog visokih cijena energenata nije vjero- jatno, potrebna je i kvalificirana radna sna- ga i raspoloživi prostor. Prema podatcima VDI-/IW-Ingenieurmonitora krajem 2021. godine u Njemačkoj je bilo 140 000 slobod- nih inženjerskih radnih mjesta! Za postav- ljanje potrebnog broja vjetroagregata (30 000 - 35 000) u Njemačkoj treba zauzeti 2% povr- šine države od čega je po saveznim pokraji- nama do 2021. godine odobreno manje od 1%, a stvarno iskoristivo 0,5%. Za postizanje globalnog cilja nulte neto emisije CO 2 do 2050. godine potrebno je do 2040. godine iskopati višestruko veće količi- ne kritičnih minerala za izgradnju vjetrotur- bina, fotonaponskih modula i elektrifikaciju prometa (il. 2). Pored željeza i aluminija koji se ne smatraju kritičnim, tu se ubrajaju i ba- kar, nikalj, kobalt, mangan, krom, grafit, litij, rijetke zemlje i drugi minerali. Kako predvi- đa IEA, do 2040. godine za električna vozila potrebno je osigurati 54 puta više minerala kao što je bakar, nikalj, litij i grafit, za elek- tričnu mrežu tri puta, a za nove vjetroelek- trane i sunčane elektrane pet puta. Samo ni- klja trebat će 12 - 16 mil.t.Za usporedbu,jedan od najvećih rudnika niklja u svijetu, Norilsk u Rusiji, proizveo je ukupno 8,3 mil. t u pro- teklih 80 godina rada. Proizvodnja ključnih minerala dobrim dijelom je pod kontrolom Kine (rijetke zemlje 60%), a prerada 35 - 90% (rijetke zemlje 90 %). ■

Izvornici: 1. ... ember-climate.org/insights/research/global-electricity-review-2022/ 2. ... www.iea.org/reports/electricity-market-report-january-2022 3. ... ourworldindata.org/grapher/electricity-prod-source-stacked?time=2000..latest 4. ... ourworldindata.org/electricity-mix#electricity-production-by-source 5. ... IEA Roadmap for the Global Energy Sector, October 2021 6. ... www.ingenieur.de/fachmedien/umweltmagazin/energie/klimaziele-es-reicht-nicht- neue-verbrenner-zu- verbieten/ 7. ... www.rand.org/news/press/2005/08/31.html 8. ... www.iea.org/data-and-statistics/data-product/world-energy-statistics 9. ... tradingeconomics.com/commodity/crude-oil 10. ... tradingeconomics.com/commodity/natural-gas 11. ... ‘IEA Electricity Market Report’, siječanj 2022. 12. ... www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2542435119303009 13. ... www.ise.fraunhofer.de/content/dam/ise/en/documents/publications/studies/EN2021_ Fraunhofer-ISE_LCOE_Renewable_Energy_Technologies.pdf 14. ... iea.blob.core.windows.net/assets/ffd2a83b-8c30-4e9d-980a-52b6d9a86fdc/ TheRoleofCriticalMineralsinCleanEnergyTransitions.pdf

EGE 1/2023

Page 1 Page 2 Page 3 Page 4 Page 5 Page 6 Page 7 Page 8 Page 9 Page 10 Page 11 Page 12 Page 13 Page 14 Page 15 Page 16 Page 17 Page 18 Page 19 Page 20 Page 21 Page 22 Page 23 Page 24 Page 25 Page 26 Page 27 Page 28 Page 29 Page 30 Page 31 Page 32 Page 33 Page 34 Page 35 Page 36 Page 37 Page 38 Page 39 Page 40 Page 41 Page 42 Page 43 Page 44 Page 45 Page 46 Page 47 Page 48 Page 49 Page 50 Page 51 Page 52 Page 53 Page 54 Page 55 Page 56 Page 57 Page 58 Page 59 Page 60 Page 61 Page 62 Page 63 Page 64 Page 65 Page 66 Page 67 Page 68 Page 69 Page 70 Page 71 Page 72 Page 73 Page 74 Page 75 Page 76 Page 77 Page 78 Page 79 Page 80 Page 81 Page 82 Page 83 Page 84 Page 85 Page 86 Page 87 Page 88 Page 89 Page 90 Page 91 Page 92 Page 93 Page 94 Page 95 Page 96 Page 97 Page 98 Page 99 Page 100 Page 101 Page 102 Page 103 Page 104 Page 105 Page 106 Page 107 Page 108 Page 109 Page 110 Page 111 Page 112 Page 113 Page 114 Page 115 Page 116 Page 117 Page 118 Page 119 Page 120 Page 121 Page 122 Page 123 Page 124 Page 125 Page 126 Page 127 Page 128 Page 129 Page 130 Page 131 Page 132

emdigital.ege.hr