NOVE TEHNOLOGIJE
Ilustracija 2 Usporedba važnosti grafičkih i negrafičkih svojstava objekta u raznim fazama životnog ciklusa objekta
Time se zapravo gubi osnovna bit korištenja BIM procesa i ručne načine označavanja trebalo bi koristiti samo u kraj- njoj nuždi. Jednostavan primjer je označavanje protoka u ventilacijskim kanalima. U teoriji, informacija o protoku u pojedinim kanalima trebala bi se automatski izračuna- vati iz podataka o protocima pojedinih distributera zraka. U praksi se često događa da takvi proračuni nisu idealni i ne prikazuju stvarno stanje. Postoje dva moguća rješenja takvog problema. Prvi je na svim listovima dokumentacije koji prikazuju taj ele- ment ručno zamijeniti te iznose upisivanjem teksta, pri čemu se u slučaju naknadne promjene taj proces mora po- navljati.Drugi,ne idealan,ali bolji način je zaobilazno osi- gurati da su te informacije sadržane u modelu. Konkret- no, može se dodati novi parametar koji će se prikazivati u objektima ventilacijskih kanala i onda se ti parametre za svaki pojedini element popunjavaju, pri čemu se proces može ubrzati komunikacijom s Excelom. Time se osigu- rava da se ta vrijednost prikazuje na svakom listu doku- mentacije, automatski se ažurira u slučaju promjena, a u konačnici se ugrađuje i u model,što može biti korisno ako i sudionici gradnje poslije planiraju koristiti taj isporuče- ni BIM model. Drugo što je vrijedno spomenuti je da nije dobro kre- nuti u BIM projekt i onda se,kada pritisnu rokovi,vratiti u CAD način isporuke.Tada se radi faza BIM-a koja zahtijeva najviše vremena i truda (modeliranje), potom se odustaje i u CAD također ulazi u fazi koja zahtijeva najviše vreme- na i truda (izrada dokumentacije).Time se stvara izrazito puno posla koji u konačnici ne rezultira nikakvim opiplji- vim koristima,tj.ne postoji nikakav dodatni model koji je moguće isporučiti uz dvodimenzionalnu dokumentaciju. Postoje razni načini primjene. Probni BIM projekt se može raditi paralelno uz isti taj projekt koji se radi 2D na- činom rada pa u slučaju problema postoji sigurnost da će u konačnici obveze biti ispoštovane i 2D dokumentacija projekta biti isporučena. Drugi način je na tom projektu zaboraviti da 2D crtanje postoji, obvezati se na modelira- nje u BIM softveru i vjerovati da je moguće uspješno svla- dati sve prepreke. Naravno, drugi je način brži za učenje jer se nema alternative,ali je znatno opasniji u slučaju ako se u novom okruženju ne može ispuniti sve ono što se za- htijeva. Generalnog pravila nema. Pristupi ovise o okolnosti- ma pojedinog projekta i sudionika, ali svakako treba uzeti u obzir objašnjenu razliku načina projektiranja zbog pre- bacivanja težišta na početak, na fazu modeliranja, odno- sno samog projektiranja,dok izrada tehničke dokumenta- cije u teoriji iziskuje manje vremena jer dolazi kao nužna posljedica BIM modela.Pri izradi BIM projekta uobičajeno se prolazi kroz korake koji slijede. DEFINICIJA ZAHTJEVA S obzirom na to da je BIM model, kao i svaki drugi mo- del,pojednostavljeni prikaz stvarnosti,nikada neće u pot- punosti odgovarati projektu koji će biti izveden. Naravno,
promjene u vijeku trajanja objekta
projektiranje
izgradnja
pogon i održavanje
grafika
opisni podaci
to je dobro jer količina rada koji treba utrošiti za tako de- taljan model ne odgovara koristima koje se iz njega mogu dobiti.Vrlo je važno da to zna i osoba koja taj projekt plaća. Za veće projekte, pogotovo ako se želi slijediti ISO 19 650, investitor mora imenovati sudionika koji će s njegove strane biti zadužen za, između ostalog, definiranje zahtje- va. Kod manjih projekata to najčešće nije slučaj i investi- tori to često ne znaju i, ako su u prilici zahtijevati BIM, zahtijevaju sve. To snižava kvalitetu stvarno potrebnih informacija i otežavaju snalaženje zbog njihove prevelike količine.Takav pogled je i formaliziran u spomenutoj ISO 19 650 koja jasno govori da se svaki višak informacija sma- tra troškom koji treba minimizirati. Zbog toga ta norma definira pojam ‘level of information need’ kao minimalnu kvalitetu i kvantitetu informacija koje su potrebne da bi projekt ispunio ulogu.Takvi bi zahtjeve uobičajeno trebao dati investitor, ali u slučaju njegovog neznanja projektant je taj koji treba preuzeti inicijativu i definirati ih.Pri tome mogu pomoći neki od poznatih okvira za definiranje mo- gućih upotreba modela (eng. BIM Uses), od kojih je najpo- znatiji BIM Excellence Initiative. Propisivanje upotreba modela i razine potrebnih informacija ključan je korak jer o tome izravno ovisi kvaliteta isporučenog modela, ali i sam angažman, odnosno cijena projekta. Pri tome je važno naglasiti da se model sastoji i od geometrijskih i od alfanumeričkih podataka, pri čemu su alfanumerički često zapostavljeni, a upravo oni dobivaju na važnosti u kasnijim fazama projekta, poglavito u fazi održavanja (il. 2).To se može vidjeti na primjerima definiranja upotrebe modela i razine potrebnih informacija korištenjem inter- netskog alata Plannerly (il. 3 i 4). ODABIR SOFTVERA I IZRADA MODELA Nakon definicije svrhe BIM modela koji treba izraditi, potrebno je odlučiti koji softver(i) će se koristiti za ispu- njavanje tih svrha. Metodologija prema BIM-u za cilj ima upravljati informacijama u cijelom životnom ciklusu pro- jekta, a on se jednostavno sastoji od previše struka i faza da bi ga se odgovarajuće pokrilo jednim alatom. Zbog toga je važno odmaknuti se od percepcije BIM-a kao korištenja
101
EGE 1/2023
Powered by FlippingBook