ege123demo

SEMINAR O MOGUĆNOSTIMA PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Energija iz dubina 2023.

STRUČNI SKUPOVI

Takve elektrane zauzimaju bitno manju površinu,vrijeme potrebno za njihovo održa- vanje je razmjerno kratko i zahtijevaju malo osoblja za pogon i održavanje, imaju niske pogonske troškove, a pri gradnji i oprema- nju postrojenja udio domaće komponente (istražni i bušaći radovi, ventili, crpke i sl.) može biti velik. No, prepreke su velika počet- na ulaganja, složeno rješavanje imovinsko- pravnih odnosa i dugotrajni i zahtjevni po- stupci do ishođenja svih potrebnih dozvola. S druge strane, mr. sc. Željka Sladović iz tvrtke GeoDa Consulting naglasila je da spo- menuti natječaj AZU-a za šest koncesija nije optimalan jer se investitori natječu brojem bušotina, što je neracionalno. Naime, postav- lja se pitanje ako jedna bušotina nije pozitiv- na,zašto onda bušiti dalje? Uz to,ni razdoblje za istraživanja od pet godina nije optimalno, a neracionalno je i da su postupci za ishođe- nje potrebnih dozvola za istraživanje geoter- malnih voda isti buši li se na dubinu 600 ili na 4500 m. PREMA OBNOVLJIVIM GRADOVIMA Bjelovarski gradonačelnik Bjelovara Da- rio Hrebak prikazao je zanimljive projekte koji se upravo provode u Bjelovaru. Na po- dručju grada postoje geotermalni izvori s temperaturama vode 33 i 65 - 75 °C, pri čemu na lokaciji Korenovo planiraju izgradnju to- plica i iskorištavanje geotermalne vode za industriju i poljoprivredu. Zato je najavljena skora prijava na natječaj Ministarstva turiz- ma i sporta za sufinanciranje dokumentacije za izgradnju toplica. Grad je upravo objavio javni natječaj za izvođača radova na buše- nju i očekuje se kako će se s njima započeti potkraj ljeta. Ti radovi moraju biti dovršeni do 2024., a već do kraja ove godine treba biti završen eleborat o rezervama. U svakom slu- čaju, cilj je da Bjelovar za 10 - 15 godina bude energetski samodostatan. Istodobno,o geotermalnoj energiji se raz- mišlja i u nedalekim Križevcima, gdje se već nekoliko godina odvija zelena tranzicija, za što je najbolji primjer prva hrvatska zadruž- na sunčana elektrana. O iskustvima s bušotinama Slatina 2 i Babina Greda 1, gdje se planira gradnja elek- trana priključne snage 35 MW u prvoj fazi i povećanje do 80 MW u drugoj fazi govorio je Nikola Legčević, bacc. ing. petrol. iz tvrtke ENNA Renew.Hidrodinamička mjerenja koje je u Babinoj Gredi proveo Crosco ukazuju na to da se radi o izvrsnoj lokaciji,a tvrtka će ra- diti nove proizvodne i utisne bušotine.

TURSKI INVESTITOR U BORBI ZA OTETO Turska tvrtka MB Holding je 2018.izgradila prvu hrvatsku geo- termalnu elektranu koja je 2019.godine puštena u pogon.No,umje- sto da GTE Velika 1 sada bude na ponos Hrvatskoj (radi se o prvoj takvoj elektrani u Hrvatskoj i prvoj u Europskoj uniji s organskim Rankineovim ciklusom), sve se polako pretvara u još jedan tragi- komični proces kakav već može stvoriti hrvatsko pravosuđe.

Naime, MB Holding je završio u sudskom sporu s bivšim po- slovnim partnerom koji ga je izvlastio iz zajedničke tvrtke i uprav- ljačkog procesa, tj. oteo mu imovinu. Kako je istaknuo Ünal Özgör iz MB Holdinga, osim što je tvrtka sada ostala bez svojeg postroje- nja i bez svojeg ulaganja,postrojenje se danas dobro ne održava jer domaća tvrtka koja ga je preuzela za to nema ni potrebnog znanja ni iskustva ni odgovarajućeg osoblja.Zato je,između ostaloga,izla- zna snaga već pala na polovicu nazivne vrijednosti. Ipak, valja se nadati da će ‘institucije raditi svoj posao’ i da će turskom investitoru njegova imovina uskoro biti vraćena, a i da će MB Holding tada nastaviti s ulaganjima u Hrvatsku. Naravno, ako konačni sudski pravorijek ne bude donesen, tvrtka će pravdu morati potražiti i na Europskom sudu.

112

EGE 1/2023