ege123demo

ENERGETIKA

 Tablica 3 Udio primarne potrošnje energije i proizvodnje električne energije iz različitih rješenja u Hrvatskoj i pojedinim zemljama EU-a u 2021. godini

zemlje

Hrvatska Slovenija Mađarska

Italija

Njemačka Francuska EU

ukupna

263

3400

2588 16 698 49,06 70,42 50,94 29,58 21,31 17,16

potrošnja primarne energije, TW h

fosilna goriva

71,73 60,52

77,78 77,78 75,62

niskougljična rješenja

28,27 37,87 22,22 22,22 24,38

ukupno

15,39 21,32

13,24 13,24

17,1

fosilna goriva

31,42

29,5

37,39 37,39 47,72 62,61 62,61 52,28 73,48 73,48 22,87

9,18

37,24

udio proizvodnje električne energije u primarnoj potrošnji energije,%

ukupno

68,58 70,5

90,81 62,76 76,03 40,66

nuklearne elektrane

0,0

52,22

hidroelektrane vjetroelektrane

67,24 42,75

0,91 3,11

6,04

11,8 7,42

19,12 21,59

niskougljična rješenja

20,63

0,09 3,11 1,83

38,06

sunčane elektrane

0,79

11,52 11,52 16,81 10,98 10,98 16,22

2,9

8,82 9,81

biomasa i ostali obnovljivi izvori

11,34

1,85

potrošnja primarne energije po stanovniku, kW h proizvodnja električne energije iz sunčanih elektrana po stanovniku, kW h

24 482 35 383 29 863 29 863 42 101

40 489 37 519

20,52 161,88 258,65 258,65 621,78 221,04 354,83

Izvornik: ‘Our World in Data’ (ourworldindata.org)

… I SUTRA Nakon migrantske i pandemijske krize, koje još ne jenjavaju,uslijedila je i energetska kriza izazvana ratom Ukrajine i Rusije, što je dovelo do neviđenih poremećaja na tržištu. To je ubrzo izazvalo astronomski skok cije- na energenata i električne energije, u nekim trenucima viših i 10-ak puta. Zbog uvođenja sankcija veliki manjak u opskrbi ruskog pli- na osjetila je ponajviše Njemačka, kao njezin veliki ovisnik, ali i pojedine istočnoeuropske zemlje koje svoje energetske potrebe pretež- no temelje na ruskom plinu. Rat je krenuo upravo u trenutku kada je trebao biti pušten Sjeverni tok 2, projekt koji je posvađao svijet radi viših interesa, a iz ko- jeg su se trebale dovoditi najveće količine jeftinijeg plina iz Rusije prema Njemačkoj, zaobilazeći Poljsku i Ukrajinu. U potrošnji primarne energije Njemačka koristi oko 75% fosilnih goriva, od čega 25% plina (nešto ma- nje od 100 milijardi m 3 ). No, u ukupnoj proi- zvodnji električne energije ta je zemlja u za- dnjih 20-ak godina učinila značajne pomake u energetskoj tranziciji i udio obnovljivih izvora trenutačno iznosi oko 40%. Polovicu toga čine vjetroelektrane. Udio plina u uku- pnoj proizvodnji električne energije iznosi nešto manje od 15%. Zbog nastale situacije uvelike se kreće prema ubrzanom uvođenju obnovljivih izvo- ra u energetski sustav i primjeni mjera ener-

Za razliku od zemalja u razvoju, u prvom redu Kine, Sjedinjene Američke Države, na- ravno, nisu ostvarile tako nagli porast po- trošnje primarne energije - u zadnjih 50-ak godina za tek 79%. Manji porast dogodio se kod većine razvijenih zemalja zbog toga što je sve manje industrije,a sve više usluga.Ma- nji dio se također može pripisati i ostvarenju energetskih ušteda kao posljedici prvih naf- tnih kriza u 70-im godinama prošlog stoljeća. Zanimljiva je struktura energenata u ukupnoj proizvodnji električne energije u pojedinim američkim saveznim državama. Tako je energija vjetra na prvom mjestu u Iowi (s 55,3%), Južnoj Dakoti (52,3%), Kan- sasu (45,2%) i Oklahomi (41,4%). Jedini je značajniji udio Sunčeve energije ostvaren u Kaliforniji (17,4%) i Nevadi (15,4%). U zadnjih 10-ak godina proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u SAD-u se udvostruči- la i trend punom parom nastavlja rasti. Bez odgovarajuće politike i golemih poticaja, naravno, svega toga ne bi bilo. Međutim, u SAD-u se još naveliko koriste fosilna goriva, pretežno nafta i plin, čineći u energetskom miksu udio oko 80%. Srećom, mišljenje jav- nosti je,prema nekim anketama,vrlo sklono intenzivnijem korištenju čistih energetskih izvora pa je čak njih 67% spremno izdvajati više novca za električnu energiju proizvede- nu iz obnovljivih izvora.

EGE 1/2023