ege123demo

ENERGETIKA

getske učinkovitosti.To bi trebalo rezultirati smanjenjem potreba za plinom i naftom za 20%, a ugljena za 50%, ne samo u Njemačkoj, nego i u cijeloj Europskoj uniji. Fosilna go- riva u potrošnji primarne energije EU-a su- djeluju s oko 70%, a u proizvodnji električne energije s nešto manje od 40% zahvaljujući značajnom udjelu nuklearnih elektrana i ob- novljivih izvora. U odnosu na EU, udio fosilnih goriva u svjetskoj potrošnji primarne energije iznosi nešto više od 80% te bi se,prema nekom real- nom scenariju IEA-e, trebao smanjiti na 75% do 2030., odnosno na 60% do 2050. godine, a proporcionalno bi trebao rasti udio niskou- gljičnih energetskih tehnika, u prvom redu obnovljivih izvora. Za ubrzanu energetsku tranziciju potrebne su politike koje će još više davati podršku čistim rješenjima kako bi se stvorila još povoljnija klima za ulaganje u čiste i zelene energetske tehnike. Procjenju- je se da bi do 2030. godine, ako bi se ostvario realni scenarij, trebalo uložiti oko 2 trilijuna (američkih) dolara. Računa se da je danas za svaki uloženi dolar u fosilna goriva potrebno uložiti 1,5 dolara u čiste i zelene tehnike,a do 2030. to će se popeti na 9 dolara. Samo bi već takvi podaci odvratili investitore, stoga su poticaji i dalje prijeko potrebni.Tim više ako se radi o novijim rješenjima koja su tehnički prihvatljiva, ali komercijalno nezrela pa su još skupa (poput sustava za pohranu energije i postrojenja za proizvodnju vodika). KLIMATSKA KRIZA Ne dođe li do tako ubrzane energetske tranzicije, svijet će i dalje biti prepušten na milost i nemilost dobavljačima fosilnih gori- va čijih izvora još ima u izobilju. To ne znači da se nećemo voziti u električnim automo- bilima ili da će se investicije u razvoj novih projekata obnovljivih izvora zaustaviti. To samo znači da će se ta tranzicija znatno spo- rije razvijati. No, treba biti svjestan da se, pored svih različitih kriza, koje su nas zadesile u po- sljednje tri godine pojavljuje još jedna o kojoj se priča već desetljećima: klimatska kriza. U zadnjih godinu dana evidentirani su najveći klimatski ekstremi od kada se provode mete- orološka mjerenja. Ne dođe li do značajnijeg smanjenja udjela korištenja fosilnih goriva i smanjenja emisija ugljikovog dioksida,teško će se postići cilj ograničavanja temperature na niže od 1,5 °C do 2100. godine. Realnije je za očekivati da će se globalna temperatura povećati za 2,7 - 4,8 °C! ■

UKRATKO O PROMETU Ubrzano uvođenje obnovljivih izvora u energetski sustav najpri- je će ovisiti o raspoloživosti materijala i sigurnosti njegove dobave (npr. silicija za fotonaponske module ili litija za baterije), dovoljnom broju proizvođača opreme,inženjerskih kuća i izvođača spremnih za proizvodnju, razvoj i provedbu ogromnog broja projekata obnovlji- vih izvora te,na koncu,o razini spremnosti elektroenergetske mreže da prihvati toliki broj novih TW iz čiste energije.S druge strane,to je jedinstvena prilika za daljnji razvoj gospodarstva, što podrazumije- va jačanje industrije, otvaranje golemog broja radnih mjesta i znat- no veća ulaganja u znanost. Možda bi iz svega toga proizašao i onaj glasoviti patent koji je genijalni Nikola Tesla, na žalost, odnio u grob (pretpostavlja se da su dokumenti tog patenta misteriozno nestali). Naime, radi se o elek- tričnom automobilu s ugrađenom antenom koja je izravno crpila energiju od Sunca i preko posebnog energetskog pretvarača pretva- rala u mehaničku energiju.Tesla je na takvom vozilu demonstrirao postizanje brzine od 144 km/h bez ikakvog napora i,što je najvažnije, s nultom emisijom stakleničkih plinova. Na žalost, promet se još temelji na fosilnim gorivima, u prvom redu na naftnim derivatima čije su se cijene u posljednjih 20 godina udvostručile. Trend se polagano mijenja pa se na cestama sve više voze hibridna i električna vozila. No, ona su za sada privilegija boga- tijih zemalja,među kojima najviše prednjači Norveška (s više od 40% od ukupnog broja vozila) i Nizozemska (s oko 15%).U drugim zemlja- ma EU-a udjeli su električnih vozila do 5%. U godinama koja dolaze doći će do njihovog stalnog rasta, ovisno o raspoloživim poticajima, pošto su ona još prilično skuplja od kla- sičnih vozila, dok im je autonomija manja, a punjenje znatno dulje. No, pitanje je pune li se ta vozila energijom iz elektrana na fosilna goriva ili obnovljivih izvora. Svakako bi trebalo osigurati da se ona pune energijom iz baterija koja su izravno spojena na sunčane elek- trane ili na punionicama (benzinskih) postaja koje se izravno napa- jaju iz vlastitih sunčanih elektrana ili baterija ili bar susjednih ener- getskih postrojenja na obnovljive izvore.To onda,naravno,daje puni smisao korištenju električnih vozila.

Napomena U nastavku članka, u sljedećem broju časopisa EGE naglasak će više biti na potrošnji i proizvodnji energije u Hrvatskoj i EU-u. !

Izvornici: • EGE 4/2001 • ‘Our World in Data’, ourworldindata.org • ‘World Energy Outlook 2022’, IEA/AIE, OECD, 2022. • ‘IRENA (2019), Innovation Landscape Brief: Behind-the-meter Batteries’, IRENA, Abu Dhabi, UAE, 2019. • ‘IRENA (2022), World Energy Transitions Outlook 2022: 1.5 °C Pathway’, IRENA, Abu Dhabi, UAE, 2022. • ‘Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu’ (NN 25/2020)

EGE 1/2023