ENERGETSKA UČINKOVITOST
Tablica 1 Prepreke koje odvraćaju ljude od apliciranja za programe energetske obnove u tri promatrane zemlje
zemlje Bugarska Hrvatska Rumunjska udjeli, %
prepreke
nedovoljno općih informacija dostupnih prije pokretanja programa
74
70
76
nedovoljno detaljnih objašnjenja o postupcima i praktičnim koracima
82
73
78
teško je dobiti potrebne suglasnosti među suvlasnicima
89
78
70
nema dovoljno aktivnih predstavnika suvlasnika koji se žele baviti procedurama
82
74
51
strah od mogućih zlouporaba s vlasništvom nad stanovima
80
57
teško je pripremiti dokumentaciju za prijavu
76
42
84
previše zgrada želi se prijaviti - previše konkurencije
95
53
59
sumnje u nepravednu raspodjelu sredstava
81
49
73
procedure nisu transparentne
79
64
65
vlasnici nemaju pravo birati izvođače radova
81
55
49
vlasnici nemaju pravo kontrolirati kvalitetu radova
76
49
59
vlasnici nisu uključeni u odluke o potrebnim mjerama koje treba uvesti
75
55
65
strah od loše kvalitete radova
82
51
78
nedostatak jamstava, odnosno naknada u slučaju loše kvalitete rada
87
74
65
po broju ‘aktivnih susjeda’ koji se žele baviti potrebnim procedurama (tablica 1). Vrlo je zanimljivo da je na pitanje o mo- gućnosti ulaganja vlastitog novca u proved- be mjera energetske učinkovitosti samo 10% ispitanika u Hrvatskoj reklo da ne mogu ni- kako vlastitim ulaganjem pridonijeti obnovi zgrade i mjerama energetske učinkovitosti u svojoj zgradi, odnosno ulazu. Istodobno je 22,8% njih spremno uložiti do 500 eura,12,7% ih je spremno uložiti do 1000 eura, a 11,4% do 2500 eura, dok je 7,6% spremno uložiti do 5000 eura, a 5,1% čak 7500 eura. Osim zajedničkih mjera energetske ob- nove u zgradama, većina kućanstava (80%) je provela barem jednu, ali u većini slučaje- va kombinaciju dviju ili više sličnih mjera
u svojim stanovima. Većina njih je ugradila nove prozore (66,3%) i vrata (51,8 %), ali i pro- vela zamjenu ispravnih električnih uređaja učinkovitijima (51,4%) te izvela vanjsku ili unutarnju izolaciju zidova (14,7%, odnosno 20,6%). Uvijek se procjenjuje da mjere koje se provode privatno u kući,odnosno stanu ima- ju veći učinak na trošak energije krajnjeg korisnika u usporedbi s mjerama koje se pro- vode u cijeloj zgradi. Razlike u procjenama učinka mjera unutar iste kategorije (tj.zajed- ničke ili privatne mjere) i između kategorija (tj. zajedničke mjere u odnosu na privatne) statistički su značajne. Najvažniji zaključak koji se može izvući iz rezultata je da velik broj kućanstava nije zadovoljan učinkom ni zajedničkih ni privatno provedenih mjera energetske učinkovitosti (il. 1). Pri tome je jasno da se radi o subjektivnom dojmu ispi- tanika i da će mjerodavni biti tek rezultati mjerenja potrošnje energije. No, ti subjektiv- ni stavovi postaju relevantni ako je poznato da 27,2% građana prima informacije o progra- mima energetske obnove u razgovorima sa susjedima i poznanicima, a 63,5% s interneta i društvenih mreža kojima se svakako može
Ilustracija 1 Dio rezultata istraživanja koji se odnose na snižavanje troškova nakon provedbe mjera energetske učinkovitosti
Jesu li se troškovi za energiju snizili nakon mjera koje su primijenjene u vašoj zgradi, odnosno ulazu?
8,9% da, značajno
25,3% nije poznato / nije odgovoreno
21,4% da, umjereno
stvarati negativan publicitet. FINANCIRANJE PROJEKATA
44,5% ne
Većina kućanstava u tri zemlje koristila je i vlastita ulaganja za provedbu zajednič- kih i privatnih mjera energetske obnove i energetske učinkovitosti, što je i logično jer
44
EGE 1/2023
Powered by FlippingBook