ege123demo

ENERGETSKA UČINKOVITOST

 Ilustracija 2

Nismo razmišljali o uvođenju takvih mjera.

Koji su razlozi da ne uvedete neke ili većinu mjera obnove zgrade ili energetske učinkovitosti u svojoj zgradi, odnosno ulazu?

Pripremamo se za provođenje obnove zgrade ili mjera energetske učinkovitosti u bliskoj budućnosti.

Nemamo dovoljno informacija o cijeni tih mjera.

Administrativni postupci za podnošenje zahtjeva za javno financiranje previše su komplicirani.

Mjere su preskupe i ne možemo ih si priuštiti.

Ne možemo postići dogovor o tome koje su mjere potrebne i kako ih treba provoditi.

Mjere nisu potrebne, odnosno zadovoljni smo razinom energetske učinkovitosti u našoj zgradi ili ulazu.

0

5

10

15

20

25

30

udjeli

u Hrvatskoj sustav subvencioniranja podra- zumijeva da građani sufinanciraju mjere. Međutim, zanimljivo je zapravo da se 41,8% ispitanika izjasnilo da su zajedničke mjere energetske obnove zapravo sufinancirali iz vlastitih sredstava, a tek 18,9% tražilo je kre- dite banaka. Rezultati dovode i do važnog zaključka u vezi s korištenjem javnih potpora mjerama energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama. Naime, udjeli kućanstava koja su koristila programe potpora financiranja naj- manji su u odnosu na ostale izvore financira- nja (samo 8,7% za zajedničke, odnosno 3,1% za privatne mjere). To znači da je razmjerno velik broj ispitanika zainteresiran za ener- getsku učinkovitost i da su samim time od- lučili uložiti vlastita sredstva ili podići ban- kovne kredite kako bi proveli neku od mjera energetske obnove. Istodobno, javne potpore koristi u prosjeku vrlo mali broj ispitanika, što naravno, ovisi o dostupnim javnim sred- stvima, ali i visini stope subvencioniranja. Također treba imati na umu da su podaci prikupljeni na početku rata u Ukrajini i da su prikupljeni prije porasta cijena energena- ta i javnog narativa o nestašici energenata u zimi 2022./2023., koji se dogodio tijekom ka- snog proljeća i ranog ljeta 2022. godine. Dodatno, očito je da se krediti, u okviru postojećih ponuda banaka za mjere energet- ske učinkovitosti koje postoje u Hrvatskoj, ne koriste široko. To znači da su kamate na kredite previsoke ili da ne postoji dovoljno znanja o dostupnim izvorima financiranja. ZAKLJUČNO Zanimljivo je i da je udio kućanstava koja su izjavila da su spremna uložiti u instalaciju fotonaponskih sustava (sunčanih elektrana)

za vlastitu proizvodnju energije u Hrvatskoj 17%.To u kontekstu trenutka provedbe istra- živanja i naknadnog razvoja događaja (uvo- đenje porezne olakšice ili povećanje javnog narativa o nesigurnosti opskrbe energijom i porastu cijena energenata) može sugerirati samo da se broj zainteresiranih kućanstava naknadno vjerojatno i povećao.To ukazuje da je sve više ljudi zainteresirano za ugradnju obnovljivih izvora i da treba ubrzati napore, ponajprije s tehničke, ali i pravne i admini- stracijske za priključenje na elektroenerget- sku mrežu. Na kraju, ali ne i najmanje važno, treba naglasiti da ne postoji jasna statistička kore- lacija prihoda kućanstva s jedne i provedenih mjera energetske učinkovitosti ili deklarira- nih mogućnosti vlastitog sufinanciranja u budućim programima s druge strane.To zna- či da barem trenutačna studija ne potvrđuje pretpostavku da su bogatiji spremniji više ulagati u mjere energetske obnove zgrada, uključivo i uz sufinanciranja javno subvenci- oniranih programa.Naravno,kao što se može i očekivati, pokazalo se da među kućanstvi- ma koja su voljna investirati u energetsku učinkovitost, ona s višim prihodima svoje mogućnosti sufinanciranja procjenjuju ve- ćim iznosom od onih s niskim prihodima. Može se zaključiti da postoje značajne prepreke koje odvraćaju ljude od korištenja subvencija za energetske obnove zgrada, ali da istovremeno postoji određena svijest ispi- tanika o prednostima mjera energetske učin- kovitosti i da su i sami spremni investirati u smanjenje potrošnje energije.Potrebno je ta- kođer naglasiti da su dominantni razlozi za neprovođenje mjera energetske obnove veza- ni uz dogovor između suvlasnika (vlasnički odnosi) i troškove provođenja radova (il.2). ■

45

EGE 1/2023

Powered by