Digitalno izdanje časopisa EGE 2/2023
ZBORNIK RADOVA
KONFERENCIJA O OBRADI, PRIPREMI, PROČIŠĆAVANJU I ZAŠTITI VODA, VODOOPSKRBI I ODVODNJI
Zagreb, Kongresni centar ‘Antunović’, 10. ožujka 2022.
Pokrovitelji:
Znanstveno-stručni pokrovitelji:
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, PREHRAMBENO- BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, RUDARSKO-GEOLOŠKO- NAFTNI FAKULTET
Organizatori: ENERGETIKA MARKETING d.o.o. udruga HESO
Medijski pokrovitelji: časopis EGE portal energetika-net.com
ERWO d.o.o. Prilesje 40, 10 000 Zagreb Web: www.erwo.hr E-mail: erwo@erwo.hr ERWO d.o.o. Prilesje 40, 10 000 Zagreb Web: www.erwo.hr E-mail: erwo@erwo.hr
Tel: + 385 (0)1 2340 064 + 385 (0)1 2343 140 Tel: + 385 (0)1 2340 064 + 385 (0)1 2343 140
hansgrohe. Dobro za planet i dobro za Vaš džep. Štedite i uživajte. Buy Green
Uštedite do 60% vode
Manje vode Manje energije Manje CO 2
S našim patentiranim tehnologijama EcoSmart / CoolStart / EcoCartridge možete uštedjeti do 60% u potrošnji vode.
Hansgrohe d.o.o. • Oreškovićeva 6h/1 • 10010 Zagreb • 01/5630 800 • info@hansgrohe.hr • www.hansgrohe.hr
Jedini omekšivač + filter vode u Hrvatskoj eVOLUTION Refiner
• Lakše čišćenje. • Zdravlje i ljepota. • Manja potrošnja deterdženata. • Ukusnija kava i čaj, kvaliteta kuhanja.
• Zaštita vaših instalacija. • Manja potrošnja energije. • Mekanija odjeća i tkanine.
Nadziranje sustava i potroš - nje vode putem pametnog telefona, tableta ili računala.
Kvaliteta života uz uvijek meku i filtriranu vodu u stanu ili kući.
Jedini omekšivač u Hrvatskoj koji ima 2u1 tehnologiju. Osim kamenca, uklanja i klor. Voda iz slavine u cijeloj Vašoj kući zbilja može biti sigurna za piće i bogat izvor zdravlja.
www.filteri.com.hr tel. 01 777 8662 | info@filteri.com.hr
www.ecowater.hr
Zagreb, 10. ožujka 2022.
UVODNIK
Ulazak u ovu godinu vodoopskrbnim tvrtkama donio je veliku promjenu. Naime, mnoge od njih tre- bale bi prestati poslovati kako samostalne tvrtke i pripojiti se nekoj od većih. Ta preuzimanja i spajanja koja očekuju sve koji se u Hrvatskoj bave vodoopskrbnom djelatnošću proizlaze iz Uredbe o uslužnim područjima, koja je objavljena upravo posljednjeg dana prošle godine. Krajnji ciljevi tog podzakon- skog propisa su sigurnija i pouzdanija opskrba pitkom vodom i niža cijena tog kemijskog spoja dva atoma vodika i atoma kisika za krajnje potrošače. Nadalje, pod egidom strogih direktiva Europske unije koje uređuju vodno gospodarstvo, vrhunsku kva- litetu i čistoću vode osigurava uporaba suvremenih tehnologija. Prikladne odgovore na pitanja kako pitka ili pak tehnološka voda može zadovoljiti vrhunske standarde koji su danas pravilo, a ne iznimka u sve više industrija, tako daju nova oprema, uređaji, sustavi i postrojenja. Međutim, kako bi krenulo primjetnije korištenje tih novih tehnologija, potrebna su značajna ulaganja. Vrata mnogim investicijama u vodno gospodarstvo snažnije mogu otvoriti već dobro znana bespo- vratna sredstva iz fondova Europske unije koje svakako valja uzeti u obzir pri razvoju vodnokomunal- nih projekata, ali i u industriji, energetici i zgradarstvu. Dakle, nije jednostavno, a ni jeftino, na odgovarajući način gospodariti tim iznimno bitnim prirodnim resursom kojim se u Hrvatskoj organizirano upravlja već gotovo stoljeće i pol kako bi se poboljšala kvaliteta vode na dobrobit građana, gospodarstva, ali i okoliša. Stoga je potrebno redovito govoriti i raspravljati o tome i pritom razmjenjivati iskustva i mišljenja o vo- doopskrbi i odvodnji te prikazivati nove projekte, rješenja i dostignuća u tehnici obrade, pripreme, pro- čišćavanja i zaštite vode. Središnje mjesto za to upravo je druga po redu konferencija Voda na dlanu.
Dobro došli!
Organizatori:
UVODNIK
5
Zagreb, 10. ožujka 2022.
IMPRESUM
Nakladnik:
ENERGETIKA MARKETING d.o.o., Zagreb
Glavni urednik:
Branko Iljaš, dipl. ing.
Tehnički urednici:
Boris Labudović, dipl. ing. Boris Odorčić, dipl. nov. Zoran Pajnić, dipl. ing. Marko Lovrović
Marketing:
Melita Dervišević
Dizajn i grafičko uređenje:
ENERGETIKA MARKETING d.o.o., Zagreb
Tisak:
Tiskara Dar-Mar d.o.o., Velika Gorica
ISSN 2706-5200
Voda na dlanu je dio Programa stručnog usavršavanja za razdoblje 2021. – 2022. godine Hrvatske stručno-znanstvene udruge za energetiku, strojarske tehnologije i obnovljive izvore energije (HESO) i tvrtke ENERGETIKA MARKETING (suglasnost Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine od 4. ožujka 2021. godine, klasa: 131-01/21-01/2, ur. broj: 531-01-21-3).
ELEKTRONIČKI ZBORNIK RADOVA SA SVIM PREZENTACIJAMA I VIDEOSNIMKAMA IZLAGANJA BIT ĆE DOSTUPAN ZA SVE SUDIONIKE KONFERENCIJE od četvrtka, 24. ožujka 2022. godine. Svaki sudionik Konferencije dobit će e-mail za pristup Elektroničkom zborniku, za preuzimanje prezentacija i videosnimki izlaganja.
IMPRESUM
6
Zagreb, 10. ožujka 2022.
ORGANIZATORI, POKROVITELJI I SUORGANIZATORI
Organizatori:
ENERGETIKA MARKETING, Zagreb
HRVATSKA STRUČNO-ZNANSTVENA UDRUGA ZA ENERGETIKU, STROJARSKE TEHNOLOGIJE I OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE, Zagreb
Pokrovitelji:
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA, Zagreb
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA, Zagreb
Znanstveno-stručni pokrovitelj:
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE, Zagreb
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE, Zagreb
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, PREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTET, Zagreb
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET, Zagreb
Suorganizatori (prijavljeni do 4. ožujka 2022.) :
APIS CENTAR, Rakitje AQUA KEM, Zagreb CWG, Zagreb DRÄGER, Zagreb ENDRESS + HAUSER, Zagreb ERICSSON NIKOLA TESLA GRUPA, Zagreb
HANSGROHE, Zagreb IMPEKS, Bubnjarci LIVIT, Zagreb NOBEL WATER SYSTEMS, Zagreb PIPELIFE, Kerestinec
SIEMENS, Zagreb STRIX ECO, Zagreb V-ELIN, Čakovec
ERWO, Zagreb FASEK, Zagreb FELLER, Ivanić Grad
Medijski pokrovitelji:
časopis
portal nergetika-net.com
ORGANIZATORI, POKROVITELJI I SUORGANIZATORI
7
Zagreb, 10. ožujka 2022.
PROGRAM
PROGRAM
četvrtak, 10. ožujka 2022.
8:00 - 9:00
okupljanje i prijava sudionika
1. tematska cjelina: OKVIR PO MJERI • uvodna riječ predstavnika Organizatora • pozdravni govori predstavnika pokrovitelja i suorganizatora: Elizabeta KOS, dipl. ing. , Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zagreb Dr.-Ing. Viktor SIMONČIČ , Sisak VODA JE BOGATSTVO KOJE NE SMIJEMO IZGUBITI NERACIONALNIM UPRAVLJANJEM Dinko LJOLJO, mag. ing. mech ., Opus Optimus d.o.o. i prof. dr. sc. Davor LJUBAS, dipl. ing. , Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb NADOLAZEĆE ZAKONSKE OBAVEZE VEZANE UZ HIGIJENSKO PROJEKTIRANJE VODNIH INSTALACIJA U GRAĐEVINAMA prof. dr. sc. Marin ŠILIĆ , Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb VODIME - VODE IMOTSKE KRAJINE dr. sc. Sandi ORLIĆ , Institut Ruđer Bošković, Zagreb BRZO DO DOBRE KAKVOĆE VODE Krešimir NEVISTIĆ, dipl. ing. , Siemens d.d., Zagreb, Dora CRMARIĆ, univ. bacc. ing. cheming. i dr. sc. Ana-Marija CINDRIĆ , Institut Ruđer Bošković, Zagreb, prof. dr. sc. Vladimir ČEPERIĆ, dipl. ing. , Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb i dr. sc. Dario OMANOVIĆ , Institut Ruđer Bošković, Zagreb PRIMJENA UMJETNE INTELIGENCIJE U NADZORU KVALITETE VODE • diskusija
9:00 - 10:30
10:30 - 11:00 coffee break
11:00 - 12:30 2. tematska cjelina: PLODNO TLO ZA PROJEKTE
doc. dr. sc. Vinko ŠIMUNOVIĆ, dipl. ing. , Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb KOROZIJSKA OŠTEĆENJA KONSTRUKCIJA OD NEHRĐAJUĆIH ČELIKA U VODAMA dr. sc. Matija CVETNIĆ , Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb MODIFIKACIJA POSTOJEĆE TEHNOLOGIJE OBRADE PITKE VODE S CILJEM UKLANJANJA ARSENA, MANGANA I ŽELJEZA Morana DRUŠKOVIĆ, mag. appl. chem. , DOK-ING Energo d.o.o., Zagreb, prof. dr. sc. Dražen VOUK , Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, Zagreb, Robert KOLLAR, dipl. ing. , DOK-ING Energo d.o.o., Zagreb, dr. sc. Karlo NAĐ , Institut Ruđer Bošković, Zagreb i dr. sc. Danica MALJKOVIĆ, dipl. ing. , DOK-ING Energo d.o.o., Zagreb ELEKTROKEMIJSKI PROCESI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA OPTEREĆENIH MINERALNIM ULJIMA Krešimir PEĆAR, dipl. ing ., Hidroenerga d.o.o., Osijek ‘MALI PTIĆ, VELIKI KRIČ!’ - MALO O SUSTAVIMA RJEŠAVANJA HIDRAULIČKOG UDARA I KAVITACIJE NA PRVI POGLED BEZOPASNOM CJEVOVODU Krešimir PEĆAR, dipl. ing ., Hidroenerga d.o.o., Osijek DAVID UMJESTO GOLIJATA ILI KAKO SE DOGODI DA MALI INŽENJER ‘SPAŠAVA’VELIKI FIDIC PROJEKT... ak. Ivan BEDNJIČKI , Livit d.o.o., Zagreb NAJEKONOMIČNIJA I NAJPRIHVATLJIVIJA METODA OBRADE OTPADNOG MULJA • diskusija
12:30 - 13:00 zakuska
PROGRAM
8
Zagreb, 10. ožujka 2022.
PROGRAM
PROGRAM
četvrtak, 10. ožujka 2022.
13:00 - 14:45 3. tematska cjelina: KVALITETNA VODA I ČIST OKOLIŠ Hrvoje BEK, EMBA, Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb INOVATIVNO RJEŠENJE ZA PRAĆENJE KVALITETE VODE (razgovor ‘jedan na jedan’)
prof. dr. sc. Davor LJUBAS, dipl. ing . i prof. dr. sc. Hrvoje JURETIĆ, dipl. ing ., Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb NEDOREČENOSTI VEZANE UZ KVALITETU TERMALNIH I MINERALNIH VODA KOJE SE KORISTE KAO LJEKOVITE VODE prof. dr. sc. Slaven DOBROVIĆ dipl. ing ., Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb KOMUNALNI MULJ - JEDNOSTAVNO UPOTREBLJIVI RESURS ILI SKUPO RJEŠIVI PROBLEM? Branka VIDUKA, dipl. ing. , Odvodnja d.o.o., Zadar PROJEKT IZGRADNJE INTEGRIRANOG SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJA ZADAR-PETRČANE I DOGRADNJA UPOV-a CENTAR Antonija TOMIĆ, mag. ing. cheming. , Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, prof. dr. sc. Hrvoje KUŠIĆ , prof. dr. sc. Tomislav BOLANČA i prof. dr. sc. Ana LONČARIĆ BOŽIĆ , Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb NOVA ONEČIŠĆIVALA KOJA IZAZIVAJU ZABRINUTOST U VODENOM OKOLIŠU Anđelina BUBALO, mag. ing. oecoing. , Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, Zagreb, prof. dr. sc. Dražen VOUK , Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, Zagreb, Robert KOLLAR, dipl. ing. , DOK-ING Energo d.o.o., Zagreb, dr. sc. Karlo NAĐ , Institut Ruđer Bošković, Zagreb i dr. sc. Domagoj NAKIĆ , WYG savjetovanje d.o.o., Zagreb TERMIČKA OBRADA MULJA S UPOV-a I ZBRINJAVANJE NUSPRODUKTA PEPELA U OKVIRIMA KRUŽNOG GOSPODARSTVA doc. dr. sc. Lana FILIPOVIĆ , Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, doc. dr. sc. Zoran KOVAČ, mag. ing. geol. , Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, Vedran KREVH, mag. ing. agr. , Jasmina DEFTERDAROVIĆ, mag. ing. agr. , Luka HAN, mag. ing. agr. i doc. dr. sc. Vilim FILIPOVIĆ , Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb TOK I KAKVOĆA PROCJEDNE VODE U POLJOPRIVREDNIM PADINSKIM TLIMA dr. sc. Dragan BRNIĆ i dr. sc. Ivana LOJKIĆ , Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, dr. sc. Ines ŠKOKO , Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Split, Split, dr. sc. Nina KREŠIĆ i dr. sc. Tomislav KEROS , Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, dr. sc. Marin GANJTO, dipl. ing. , Zagrebačke otpadne vode upravljanje i pogon d.o.o., Zagreb, Dario ŠTEFANAC, ing. , Vodovod i kanalizacija d.o.o., Karlovac, Branka VIDUKA, dipl. ing. , Odvodnja d.o.o., Zadar, Dario KARŠAJ, mag. ing. mech. , Vodovod d.o.o., Slavonski Brod, Darko ŠTILER, dipl. ing. , Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci, prof. dr. sc. Boris HABRUN i doc. dr. sc. Lorena JEMERŠIĆ , Hrvatski veterinarski institut, Zagreb CIRKULACIJA KORONAVIRUSA U OTPADNIM I POVRŠINSKIM VODAMA U HRVATSKOJ • diskusija
14:45
završna riječ Organizatora
Skup se održava uz pridržavanje svih predviđenih mjera za zaštitu zdravlja, a za higijenski čist zrak u dvorani brine se oprema koju je osigurao . Napomena: Organizator pridržava pravo izmjena i dopuna Programa sve do održavanja skupa pa i tijekom njegovog održavanja.
Voda na dlanu je dio Programa stručnog usavršavanja za razdoblje 2021. – 2022. godine Hrvatske stručno-znanstvene udruge za energetiku, strojarske tehnologije i obnovljive izvore energije (HESO) i tvrtke ENERGETIKA MARKETING (suglasnost Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine od 4. ožujka 2021. godine, klasa: 131-01/21-01/2, ur. broj: 531-01-21-3).
PROGRAM
9
Zagreb, 10. ožujka 2022.
SADRŽAJ ERWO, Zagreb.......................................................................................................................................................................2 HANSGROHE, Zagreb...........................................................................................................................................................3 NOBEL WATER SYSTEMS, Zagreb........................................................................................................................................4
Uvodnik............................................................................................................................................................................................................................... 5
Impresum. .......................................................................................................................................................................................................................... 6
Organizatori, pokrovitelji i suorganizatori..............................................................................................................................................................7
Program............................................................................................................................................................................................................................... 8
Sadržaj. ..............................................................................................................................................................................................................................10
Razglednice obrade vode...........................................................................................................................................................................................12 EM STRUČNI SKUPOVI........................................................................................................................................................13 Dr.-Ing. Viktor SIMONČIČ, Sisak VODA JE BOGATSTVO KOJE NE SMIJEMO IZGUBITI NERACIONALNIM UPRAVLJANJEM......................................................................14 Dinko LJOLJO, mag. ing. mech. i prof. dr. sc. Davor LJUBAS, dipl. ing. NADOLAZEĆE ZAKONSKE OBAVEZE VEZANE UZ HIGIJENSKO PROJEKTIRANJE VODNIH INSTALACIJA U GRAĐEVINAMA.....15 prof. dr. sc. Marin ŠILIĆ VODIME - VODE IMOTSKE KRAJINE..........................................................................................................................................................................16 dr. sc. Sandi ORLIĆ BRZO DO DOBRE KAKVOĆE VODE...........................................................................................................................................................................17
SIEMENS, Zagreb................................................................................................................................................................18
Krešimir NEVISTIĆ, dipl. ing., Dora CRMARIĆ, univ. bacc. ing. cheming., dr. sc. Ana-Marija CINDRIĆ, prof. dr. sc. Vladimir ČEPERIĆ i dr. sc. Dario OMANOVIĆ PRIMJENA UMJETNE INTELIGENCIJE U NADZORU KVALITETE VODE..........................................................................................................19
Razglednice obrade vode...........................................................................................................................................................................................20
doc. dr. sc. Vinko ŠIMUNOVIĆ, dipl. ing. KOROZIJSKA OŠTEĆENJA KONSTRUKCIJA OD NEHRĐAJUĆIH ČELIKA U VODAMA...............................................................................21 dr. sc. Matija CVETNIĆ MODIFIKACIJA POSTOJEĆE TEHNOLOGIJE OBRADE PITKE VODE S CILJEM UKLANJANJA ARSENA, MANGANA I ŽELJEZA...........................................................................................................................................................................................................................22 Morana DRUŠKOVIĆ, mag. appl. chem., prof. dr. sc. Dražen VOUK, Robert KOLLAR, dipl. ing., dr. sc. Karlo NAĐ, i dr. sc. Danica MALJKOVIĆ, dipl. ing. ELEKTROKEMIJSKI PROCESI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA OPTEREĆENIH MINERALNIM ULJIMA..................................23 Krešimir PEĆAR, dipl. ing. ‘MALI PTIĆ, VELIKI KRIČ!’ - MALO O SUSTAVIMA RJEŠAVANJA HIDRAULIČKOG UDARA I KAVITACIJE NA PRVI POGLED BEZOPASNOM CJEVOVODU.......................................................................................................................................................................................24 Krešimir PEĆAR, dipl. ing. DAVID UMJESTO GOLIJATA ILI KAKO SE DOGODI DA MALI INŽENJER ‘SPAŠAVA’VELIKI FIDIC PROJEKT........................................25
LIVIT, Zagreb.......................................................................................................................................................................26
SADRŽAJ
10
Zagreb, 10. ožujka 2022.
SADRŽAJ
ak. Ivan BEDNJIČKI NAJEKONOMIČNIJA I NAJPRIHVATLJIVIJA METODA OBRADE OTPADNOG MULJA...............................................................................27
Razglednice obrade vode...........................................................................................................................................................................................28
ERICSSON NIKOLA TESLA GRUPA, Zagreb........................................................................................................................30
Hrvoje BEK, EMBA INOVATIVNO RJEŠENJE ZA PRAĆENJE KVALITETE VODE (razgovor ‘jedan na jedan’)............................................................................31 prof. dr. sc. Davor LJUBAS, dipl. ing. i prof. dr. sc. Hrvoje JURETIĆ, dipl. ing. NEDOREČENOSTI VEZANE UZ KVALITETU TERMALNIH I MINERALNIH VODA KOJE SE KORISTE KAO LJEKOVITE VODE...........32 prof. dr. sc. Slaven DOBROVIĆ dipl. ing. KOMUNALNI MULJ - JEDNOSTAVNO UPOTREBLJIVI RESURS ILI SKUPO RJEŠIVI PROBLEM?..............................................................33 Branka VIDUKA, dipl. ing. PROJEKT IZGRADNJE INTEGRIRANOG SUSTAVA ODVODNJE AGLOMERACIJA ZADAR-PETRČANE I DOGRADNJA UPOV-a CENTAR..............................................................................................................................................................................................................34 Antonija TOMIĆ, mag. ing. cheming., prof. dr. sc. Hrvoje KUŠIĆ, prof. dr. sc. Tomislav BOLANČA i prof. dr. sc. Ana LONČARIĆ BOŽIĆ NOVA ONEČIŠĆIVALA KOJA IZAZIVAJU ZABRINUTOST U VODENOM OKOLIŠU......................................................................................35 Anđelina BUBALO, mag. ing. oecoing., prof. dr. sc. Dražen VOUK, Robert KOLLAR, dipl. ing., dr. sc. Karlo NAĐ i dr. sc. Domagoj NAKIĆ TERMIČKA OBRADA MULJA S UPOV-a I ZBRINJAVANJE NUSPRODUKTA PEPELA U OKVIRIMA KRUŽNOG GOSPODARSTVA............................................................................................................................................................................................................36 doc. dr. sc. Lana FILIPOVIĆ, doc. dr. sc. Zoran KOVAČ, mag. ing. geol., Vedran KREVH, mag. ing. agr., Jasmina DEFTERDAROVIĆ, mag. ing. agr., Luka HAN, mag. ing. agr. i doc. dr. sc. Vilim FILIPOVIĆ TOK I KAKVOĆA PROCJEDNE VODE U POLJOPRIVREDNIM PADINSKIM TLIMA........................................................................................37 dr. sc. Dragan BRNIĆ, dr. sc. Ivana LOJKIĆ, dr. sc. Ines ŠKOKO, dr. sc. Nina KREŠIĆ, dr. sc. Tomislav KEROS, dr. sc. Marin GANJTO, dipl. ing., Dario ŠTEFANAC, ing., Branka VIDUKA, dipl. ing., Dario KARŠAJ, mag. ing. mech., Darko ŠTILER, dipl. ing., prof. dr. sc. Boris HABRUN i doc. dr. sc. Lorena JEMERŠIĆ CIRKULACIJA KORONAVIRUSA U OTPADNIM I POVRŠINSKIM VODAMA U HRVATSKOJ........................................................................38 EM LITERATURA .................................................................................................................................................................39 EM STRUČNI SKUPOVI .......................................................................................................................................................41 APIS CENTAR, Rakitje.........................................................................................................................................................42 AQUA KEM, Zagreb............................................................................................................................................................43 DRÄGER, Zagreb.................................................................................................................................................................44 ENDRESS + HAUSER, Zagreb.............................................................................................................................................45 FASEK, Zagreb....................................................................................................................................................................46 FELLER, Ivanić Grad............................................................................................................................................................47 IMPEKS, Bubnjarci..............................................................................................................................................................48 PIPELIFE, Zagreb................................................................................................................................................................49 STRIX ECO, Zagreb..............................................................................................................................................................50 V-ELIN, Čakovec..................................................................................................................................................................51 CWG, Zagreb.......................................................................................................................................................................52
SADRŽAJ
11
Zagreb, 10. ožujka 2022.
RAZGLEDNICE OBRADE VODE
12
Upotpunite svoje poslovanje...
• informirajte se • ostvarite nove kontakte • prezentirajte svoje proizvode i usluge
... sudjelujte na stručnim skupovima:
PLINARSKI FORUM Zagreb, 31. 3. 2022.
POWER & ENERGY MASTERS Zadar, 12. - 14. 10. 2022.
NOVA ERA PROMETA Zagreb, Buzin, 19. 5. 2022.
SVIJETLA BUDUĆNOST (HRVATSKA 4.0 i UČINKOVITA RASVJETA) Zagreb, 1. i 2. 12. 2022.
TLAČNA OPREMA Zagreb, 12. 7. 2022.
www.energetika-marketing.hr
Zagreb, 10. ožujka 2022.
Dr.-Ing. Viktor SIMONČIČ Mihanovićeva obala 31 44 000 Sisak e-mail: viktor.simoncic@gmail.com
Rođen je 7. svibnja 1948. godine u Ljubljani (Slovenija). Diplomirao je 1970. godine na (nekadašnjem) Odsjeku za naf- tu i petrokemiju u Sisku Fakulteta kemijske tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1976. godine na Sveučili- štu u Karlsruheu (Njemačka). Problematikom zaštite okoliša bavi se gotovo cijeli radni vijek, od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U svojoj bogatoj karijeri, između ostaloga, bio je i pomoćnik ministra odgovoran za područje okoliša u nekadašnjem Ministarstvu graditeljstva i okoliša (1991. - 1994. godine), izvršni direktor nekadašnjeg Državnog direktorata za okoliš (1994. - 1995.) i savjetnik nekadašnjeg slovenskog Ministarstva okoliša i prostornog planiranja (1996. - 1998.). Niz godina potom bio je savjetnik i konzultant u tvrtkama SIVICON i VIKOS, specijaliziranima za poslovni i okolišni kon- zalting. Danas je u mirovini i samostalni je savjetnik. Objavio je više od 20 znanstvenih radova i više od 100 stručnih i popularnih radova i članaka objavljenih u raznim publikacijama. Govori slovenski, njemački i engleski jezik.
VODA JE BOGATSTVO KOJE NE SMIJEMO IZGUBITI NERACIONALNIM UPRAVLJANJEM
Održivo upravljanje vodom znači umješnost u sastavljanju slagalice koja se sastoji od niza samo naoko neovisnih dijelova (‘puzzli’). Vodna slagalica se sastoji od prava dostupnosti pitkom vodom kao osnovnog prava čovjeka, očuvanja vodenih sustava u funkciji osiguranja potrebnih količina za gospodarske
djelatnosti i očuvanje raznolikosti vrsta (bioraznolikost) pa sve do pročišćavanja i održavanja. Bogati vodom mogu biti oni koji je gotovo nemaju (Izrael), a siromašni oni koji imaju i najveće raspoložive količine. Kako osigurati da se vodno bogatstvo uveća? Znanjem!
OKVIR PO MJERI
14
Zagreb, 10. ožujka 2022.
Dinko LJOLJO, mag. ing. mech. Opus Optimus d.o.o. Rapska ulica 33 10 000 Zagreb e-mail: dinko.ljoljo@opus.com.hr
Diplomirao je 2013. na dodiplomskom i 2015. godine na diplomskom studiju strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, na smjeru Energetika. Od 2014. godine radi u tvrtki Opus Optimus iz Zagreba, gdje je projektant termotehničkih instalacija. Autor je, odnosno suautor nekoliko radova i izlaganja na skupovima i projekata iz područja higijenskog projektiranja instalacija vode za piće. Govori engleski i njemački jezik.
prof. dr. sc. Davor LJUBAS, dipl. ing. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
NADOLAZEĆE ZAKONSKE OBAVEZE VEZANE UZ HIGIJENSKO PROJEKTIRANJE VODNIH INSTALACIJA U GRAĐEVINAMA
Pitka voda, osim što je vrlo dobro otapalo, pogodan je medij za mikrobiološki rast i razvoj. Zato je česta pojava u vodnim instalacijama da se sastav vode promijeni od izvorišta, i kemijski i mikrobiološki, do takve razine da predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. Direktiva (EU) 2020/2184 od 16. prosinca 2020. godine koja je stupila na snagu u siječnju 2021. nameće nova pravila i u promjenama dopuštenih koncentracija određenih parametara u vodi i uvodi posve nove odnose u ispitivanju voda. Tako je uvedena i posebna grupa zahtjeva na tzv. interne ili kućne vodoopskrbne mreže koje imaju specifične probleme i opasnosti za čije će rješavanje trebati potrebna velika pozornost i suradnja interdisciplinarnih timova stručnjaka. Sve članice Europske unije morat će prilagoditi vlastito zakonodavstvo, tako da bude u potpunosti usklađeno sa zahtjevima te Direktive najkasnije do siječnja 2023. godine. Velika pozornost bit će posvećena
slučajevima nekontroliranog povećanja koncentracije patogenih mikroorganizama u vodi (npr. Legionella pneumophila), čime se može ugroziti život korisnika takve vode. U tom procesu bit će potrebno proučiti najbolje svjetske prakse kako bi se došlo do jasnih smjernica za prvi korak u rješavanju problema - a to je izrada idejnih studija za različite potrebe sustava, korištenje ispravnih projektantskih rješenja za rekonstrukcije postojećih sustava te novih zgrada. Svi bi to za konačni cilj imalo smanjenje opasnosti za ljude koji koriste takve sustave. Takvo projektiranje bi se moglo prozvati higijenskim projektiranjem i stoga valja prikazati osnovna načela kojih bi se projektanti trebali pridržavati da bi se postigao traženi cilj - ispravna pitka voda na svakoj slavini u građevini.
OKVIR PO MJERI
15
Zagreb, 10. ožujka 2022.
prof. dr. sc. Marin ŠILIĆ Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Unska ulica 3 10 000 Zagreb e-mail: marin.silic@fer.hr
Izvanredni je profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Njegovi istraživački interesi obuhvaćaju umjetnu inteligenciju, strojno učenje, dubinsku analizu podataka, računarstvo zasnovano na uslugama te područje programskog inženjerstva. Tijekom akademske karijere objavio je desetak znanstvenih radova u vrhun- skim računarskim časopisima kao što su ‘IEEE Transactions on Services Computing’, ‘IEEE Transactions on Dependable and Secure Computing’, ‘Journal of Systems and Software’, ‘Knowledge-based systems’, a rezultate svojih istraživanja obja- vio je i na vrhunskim programskim skupovima iz područja računarstva kao što su ACM ESEC/FSE i IEEE QRS. Član je Institura inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE).
VODIME - VODE IMOTSKE KRAJINE
Projekt Vode Imotske krajine (VODIME) usmjeren je na jačanje otpornosti od klimatskih promjena ranjivih sektora upravljanja vodnim resursima, poljoprivrede, energetike i turizma na specifičnom području Imotske krajine. Na osnovi rezultata istraživanja izradit će se pametni sustav za podršku odlučivanju u upravljanju
Imotskim poljem u prilagodbi klimatskim promjenama te integralna studija za upravljanje Imotskim poljem koji posljedično vode ka jačanju otpornosti na klimat- ske promjene i većoj funkcionalnosti te ekonomskom napretku Imotske krajine.
OKVIR PO MJERI
16
Zagreb, 10. ožujka 2022.
dr. sc. Sandi ORLIĆ Institut Ruđer Bošković Bijenička cesta 54 10 000 Zagreb e-mail: sandi.orlic@irb.hr
Rođen je 29. siječnja 1976. godine u Puli. Diplomirao je 1999. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Za- grebu, na kojemu je 2001. i magistrirao, a 2005. doktorirao u području biotehničkih znanosti. Uz to, 2007. godine boravio je na poslijedoktorskim programima u Laboratoriju za molekularnu staničnu biologiju Katoličkog sveučilišta u Leuvenu (Belgija), a 2008. - 2009. i na Institutu Cavanilles za bioraznolikost i evolucijsku biologiju Sveučilišta u Valeniciji (Španjolska). U razdoblju 2005. - 2010. godine radio je na Agronomskom fakultetu, gdje je najprije bio asistent, a zatim i viši asistent i docent. Od 2010. godine radi na Institutu Ruđer Bošković, gdje je danas viši znanstveni suradnik. Kao voditelj i suradnik sudjelovao je u nizu istraživačkih projekata, a bio je mentor na nekoliko doktorskih i magistarskih radova. Autor je ili
suautor poglavlja u nekoliko knjiga, znanstvenih i preglednih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim časopisima i znanstvenih radova u zbornicima skupova. Član je Hrvatskog mikrobiološkog društva, Hrvatskog društva za biotehnologiju, Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju, Europskog društva za biotehnologiju i Američkog društva za mikrobiologiju. Također je član organizacijskih i/ili znanstvenih odbora više domaćih i međunarodnih skupova te više povjerenstava, odbora i vijeća i radnih skupina. Dobitnik je nekoliko domaćih i inozemnih nagrada i priznanja, između ostaloga i Državne nagrade za znanost - godišnje nagrada za znastvene novake 2003. godine. Govori talijanski i engleski, a služi se i španjolskim i njemačkim jezikom.
BRZO DO DOBRE KAKVOĆE VODE
Dobra kvaliteta vode je prioritet za učinkovito funkcioniranje države. Zemlje članice Europske unije, prema važećim direktivama, moraju postići cilj - vremenski ‘dobar status’ svih voda, štiteći vodenu ekologiju, jedinstvena staništa, resurse pitke vode i štiteći vodu za kupanje. Trenutačne tradicionalne tehnike uzorkovanja vode su dugotrajne, ograničene dostupnošću taksonomskih
stručnjaka i teško održive kod dugoročnih praćenja, te podrazumijevaju prikupljanje mikroorganizama koje potencijalno mogu oštetiti. Cilj projekta je razviti neinvazivan, molekularno učinkovit alat - test na osnovi nukleinskih kiselina potreban za otkrivanje prisutnosti i obilja vrsta kako bi se poboljšao nadzor kakvoće vode, što je od globalnog interesa za civilizaciju.
OKVIR PO MJERI
17
DIGITAL ENTERPRISE Pomičemo granice industrije! Pokrenimo digitalnu transformaciju povezivanjem sustava automatizacije, naprednih softverskih rješenja i najsuvremenijih tehnologija! siemens.com/digital-enterprise
Zagreb, 10. ožujka 2022.
Krešimir NEVISTIĆ, dipl. ing. Siemens d.d. Ulica Vjekoslava Heinzela 70/A 10 000 Zagreb e-mail: kresimir.nevistic@siemens.com
Rođen je 1972. godine u Zagrebu. Diplomirao je elektrotehniku na Sveučilištu u Zagrebu i doktorand je međunarod- nih odnosa na Sveučilištu u Zadru, s temom inovacije i konkurentnosti. Ima bogatu povijest rada u inženjerstvu, gdje je kao voditelj ostvario mnogobrojne projekte u sklopu izgradnje raznih elektroenergetskih objekata, sustava nadzora i upravljanja, postrojenja za pripremu vode za ljudsku potrošnju i uređaja za mehaničko i biološko pročišćivanje otpad- nih voda i projekata u sklopu modernizacije, rekonstrukcije i održavanja raznih industrijskih i vodnogospodarskih postro- jenja. U razdoblju 1999. - 2009. radio je u Siemensu, gdje je bio voditelj projekata u industrijskim rješenjima i uslugama, a bio je i glavni ‘account manager’ za vodno gospodarstve, a posljednje tri godine i voditelj ‘Water Technologies’ rješenja. U narednim
je godinama, do povratka u Siemens 2019., pokrenuo je i vodio informatičku tvrtku Poslovni sistemi Tilia., obnašao je funkciju zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda i predsjednika nadzornog odbora tvrtke Hidrotehnički objekti. Od 2019. godine radi u tvrtki Siemens Digital Industries Hrvatska, gdje obnaša funkciju direktora prodaje opreme i rješenja u vodnom gospodarstvu i direktora inženjeringa za industrijska postrojenja
Dora CRMARIĆ, univ. bacc. ing. cheming. Institut Ruđer Bošković, Zagreb dr. sc. Ana-Marija CINDRIĆ Institut Ruđer Bošković, Zagreb prof. dr. sc. Vladimir ČEPERIĆ, dipl. ing. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb dr. sc. Dario OMANOVIĆ Institut Ruđer Bošković, Zagreb
PRIMJENA UMJETNE INTELIGENCIJE U NADZORU KVALITETE VODE
Voda je jedna od ključnih potreba za opstanak čovjeka te zdravih i održivih ekosustava. Sustavno i učinkovito praćenje biološke i kemijske kvalitete vode u prirodnim vodotocima, ali i sustavima opskrbe vodom uglavnom je ograničeno na diskretna uzorkovanja i analize u laboratoriju. Iako takav način praćenja kvalitete vode daje pouzdanu informaciju o kvaliteti vode uzetog uzorka, njegovo ograničenje je u tome što predstavlja samo pojedinačni događaj u vremenu i
nije u mogućnosti zabilježiti potencijalne anomalije, prirodnog ili antropogenog porijekla. Zbog toga je imperativ praćenje parametara kvalitete vode u realnom vremenu, uz razvoj napredne i inovativne nove tehnologije za prediktivno praćenje kvalitete vode temeljem objedinjenih mjernih podataka. To je i osnovni cilj projekta IRI 2 pod nazivom ‘Primjena umjetne inteligencije u naprednim prediktivnim tehnologijama on-line nadzora kvalitete vode’.
OKVIR PO MJERI
19
Zagreb, 10. ožujka 2022.
RAZGLEDNICE OBRADE VODE
20
Zagreb, 10. ožujka 2022.
doc. dr. sc. Vinko ŠIMUNOVIĆ, dipl. ing. Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Ulica Ivana Lučića 5 10 000 Zagreb e-mail: vinko.simunovic@fsb.hr
Rođen je 7. studenoga 1970. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1999. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 2012. godine na temi mikrobiološki poticane korozije zavarenih spojeva nehrđajućih čelika u vodi. Od 2000. godine radi na Katedri za zaštitu materijala Zavoda za zavarene konstrukcije FSB-a, a u zvanje docenta izabran je 2016. godine. Uz to, danas je voditelj Laboratorija za zaštitu materijala. Sudjelovao je u radu na više znanstvenoistraživačkih projekata i suautor je mnogobrojnih studija i ekspertiza koje obrađuju probleme korozijskih pojava na različitim konstrukcijama, problematiku određivanja njihovih uzroka i mo- gućnosti izbjegavanja, ali i idejnih projekata sanacije oštećenja. Član je radne skupine Korozija u sustavima vode za piće (WP
Corrosion in drinking water systems) Europskog saveza za koroziju (EFC).
KOROZIJSKA OŠTEĆENJA KONSTRUKCIJA OD NEHRĐAJUĆIH ČELIKA U VODAMA
Nehrđajući visokolegirani krom-nikleni čelici posjedu- ju visoka svojstva korozijske otpornosti u nizu medija, pa i u različitim vrstama voda te se njihova primjena sve više širi i u tehnološke procese koji se koriste za obradu voda, poput postrojenja za pripremu vode za piće, postrojenja za pripremu tehnoloških voda, po- strojenja za desalinizaciju, obradu otpadnih voda i sl. Ponekad, zbog istovremenog negativnog međudjelo- vanja pojedinih štetnih čimbenika, njihova korozijska postojanost biva narušena lokaliziranim korozijskim fenomenima poput rupičaste korozije, korozije u pro-
cjepu, napetosne korozije ili mikrobiološki poticane korozije i to najčešće u područjima zavarenih spojeva. Posljedica takvih iznenadnih i vrlo intenzivnih korozij- skih oštećenja veliki su troškovi i često ozbiljni sporovi između izvođača radova, projektanata i investitora. Stoga valja prikazati različite primjere realnih korozijskih oštećenja konstrukcija izrađenih od Cr-Ni čelika pri eksploataciji u vodenim medijima, analizirati uzroke nastanka i prikazati moguće smjernice za izbjegavanje korozijskih oštećenja.
PLODNO TLO ZA PROJEKTE
21
Zagreb, 10. ožujka 2022.
dr. sc. Matija CVETNIĆ Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Trg Marka Marulića 19 10 000 Zagreb e-mail: mcvetnic@fkit.hr
Rođen je 1991. godine u Zagrebu. Diplomirao je 2015. na diplomskom studiju na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je i doktorirao 2019. godine. Od završetka studija, 2015. godine, radi na Zavodu za analitičku kemiju FKIT-a, gdje je danas poslijedoktorand, a istodobno radi u fakultetskoj ‘spin off’ tvrtki Comprehensive Water Technology. Objavio je više od 30 znanstvenih radova u prestižnim međunarodnim časopisima i sudjelovao u izvedbi više od 20 stručnih projekata iz područja voda, zaštite okoliša, kemije i kemijskog inženjerstva.
MODIFIKACIJA POSTOJEĆE TEHNOLOGIJE OBRADE PITKE VODE S CILJEM UKLANJANJA ARSENA, MANGANA I ŽELJEZA
Vrijedi prikazati primjer postrojenja za preradu vode u istočnoj Slavoniji koje je izvedeno s tipskim tehnološkim rješenjem koje nije primjereno tom tipu vode. Svakom rješenju za obradu vode treba pristupiti sustavno i na temelju relevantnih analitičkih podataka. Analize kakvoće sirove i prerađene pokazale su u tom slučaju da podzemna voda, osim željeza i mangana, sadrži i povećane koncentracije arsena. Stupanjem na snagu pravilnika iz ‘Narodnih novina’ broj 125/2017 u srpnju 2019. godine uvidjelo se da kakvoća voda nije zadovoljavajuća za ljudsku potrošnju. Evidentno je da koncentracije arsena, mangana i željeza u podzemnoj
vodi prelaze maksimalno dopuštene koncentracije (MDK) prema tom pravilniku. Osim toga, posebno se ističu neobično male pH vrijednosti vode (< 7,0). Za rješavanje tog problema nužno je bilo analizirati funkcionalnost i djelovanje postojećeg postrojenja za preradu vode te provjeriti mogućnosti prilagodbe sustava kako bi se uklonio arsen i povećala učinkovitost i pouzdanost postupka uklanjanja mangana. Promjenom tehnologije, ulaganjem u rekonstrukciju i izborom biološkog postupka postojećeg postrojenja na Vodocrpilištu Đurići - Račinovci riješen je složeni tehnološki proces uz minimalne investicijske troškove.
PLODNO TLO ZA PROJEKTE
22
Zagreb, 10. ožujka 2022.
Morana DRUŠKOVIĆ, mag. appl. chem. DOK-ING Energo d.o.o. Slavonska avenija 22/G 10 000 Zagreb e-mail: morana.druskovic@gmail.com
Diplomirala je 2016. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, na smjeru Pri- mijenjena kemija i modulu Specifični materijali i napredne tehnologije, pri čemu je diplomski rad izradila na Institutu Ruđer Bošković. Uz to, potkraj 2020. godine upisala je sveučilišni znanstveni poslijediplomski doktorski studij na smjeru Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija FKIT-a. Od 2017. godine bavi se istraživanjima na području kemije i kemij- skog inženjerstva, istraživanjima i razvojem kemijskih procesa, pročišćavanjem otpadnih voda, tehničkim ispitivanjem i analizom. Pri tome je obavila rad na terenu pod nazivom ‘Pilot postrojenje za obradu komunalnih voda’, a na Građevinskom fakultetu Sveučilište u Zagrebu obavila je projekt ‘Elektrokemijsko pročišćavanje otpadnih voda na pilot uređaju’. Sudjelovala je i
na pilot-projektu ‘Pročišćavanje procjednih voda odlagališta otpada Jakuševec elektrokemijskim postupcima’, a od 2018. godine bavi se i istraživanjima metoda termičke obrade različitih vrsta otpadnih materijala i aktivnog mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i nastavlja s istraživanjima na području otpadnih voda. Uz sve to, obavlja poslove za prijavu istraživačkog projekta koji je 2019. godine odobrila Hrvatska zaklada za znanost na temu ‘Zbrinjavanje pročišćenih zauljenih otpadnih voda i mulja s UPOV-a u opekarskoj industriji - proizvodnja novog opekarskog proizvoda u okviru kružne ekonomije - BRAVOBRICK’.
prof. dr. sc. Dražen VOUK Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, Zagreb Robert KOLLAR, dipl. ing. DOK-ING Energo d.o.o., Zagreb dr. sc. Karlo NAĐ Institut Ruđer Bošković, Zagreb dr. sc. Danica MALJKOVIĆ, dipl. ing. DOK-ING Energo d.o.o., Zagreb
ELEKTROKEMIJSKI PROCESI ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA OPTEREĆENIH MINERALNIM ULJIMA
Ekološka onečišćenja prirode velikim su dijelom po- vezana s onečišćenjima vode i njezinim štetnim utje- cajima na okoliš. Suvremeni život čovjeka, ubrzan rast industrijalizacije i poljoprivrede razlozi su nastajanja otpadnih voda. Onečišćenje voda treba shvatiti kao veliki problem i treba smanjiti upotrebu i izlijevanje kemikalija i ulja u odvode kako bi se spriječilo da ti spo- jevi ne dođu u prirodu i organizam čovjeka. Zauljene otpadne vode nastaju uglavnom iz prerade nafte, petrokemijske industrije, pomorskog prometa i dr. U tim otpadnim vodama ulja i masti, zajedno i s ostalim štetnim sadržajem moraju se ukloniti prije ispuštanja u okoliš ili korištenja pročišćene vode kao tehnološke. Tijekom posljednjih godina elektrokemijska tehnologi- ja pokazala se učinkovitom u pročišćavanju otpadnih voda opterećenih različitim organskim tvarima, nitra- tima, fenolima, teškim metalima i sl. Sukladno dosadašnjim istraživanjima, metode elek- trokoagulacije (EK) i naprednih oksidacijskih procesa (NOP) pokazale su se kao izrazito učinkovite u proči- šćavanju otpadnih voda, a prednost tih procesa je u tome što stvaraju 50 - 90% manje mulja te rezultiraju pročišćenom vodom visoke kvalitete.
Tehnologija EK temelji se na propuštanju električne struje kroz elektrode u reakcijskoj posudi, koje su uro- njene u vodu i koje se otapaju te svojim otopljenim če- sticama (koagulanti) neutraliziraju naboje raspršenih čestica onečišćenja, a takav postupak destabilizacije naziva se koagulacijom. Tehnologija NOP se temelji na fizikalno-kemijskim procesima koji stvaraju snažne oksidacijske vrste, od- nosno reaktivne slobodne radikale kao što su supe- roksidni radikali (O 2 ·-), hidroperoksilni radikali (HO 2 ·) i hidroksilni radikali (·OH) koji imaju ključnu ulogu u primijeni NOP-ova u postupku pročišćavanja voda. Obje metode postale su predmet brojnih istraživanja jer pročišćavaju otpadnu vodu koristeći struju umje- sto kemijskih reagensa koji su najčešće ekonomski nepovoljniji, pri čemu je znatno složenija njihova ma- nipulacija i kasnije zbrinjavanje mulja. Oba procesa su uspješno primijenjena u uklanjanju otopljenih i koloidnih onečišćenih čestica u različitim industrij- skim otpadnim vodama, uključujući postrojenja za otpadne vode prehrambenih i tekstilnih industrija i u mnogim drugim proizvodnjama koje sadrže teške metale, otopljene tvari, emulgatore, organske tvari i druge onečišćivače.
PLODNO TLO ZA PROJEKTE
23
Zagreb, 10. ožujka 2022.
Krešimir PEĆAR, dipl. ing. Hidroenerga d.o.o. Vijenac Ivana Meštrovića 54 31 000 Osijek e-mail: info@hidroenerga.hr
Rođen je 1972. godine. Strojarsku tehničku školu završio u Osijeku. Diplomirao je 1998. godine na Fakultetu strojar- stva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Ovlašteni je inženjer strojarstva – projektant, nadzorni inženjer i EU FIDIC konzultant s više od 20 godina iskustva na području hidrotehnike, termotehnike, energetike te analize hidrauličkih udara i kavitacije tlačnih cjevovoda, a ovlašten je za projektiranje, stručni nadzor, obavljanje energetskih pregleda i energetsko certificiranje, kao i za poslove projektiranja i nadzora izgradnje strojarskih projekata pri zaštiti i očuvanju nepokretnog kulturnog dobra. Od 2009. godine vlasnik je i direktor tvrtke Hidroenerga iz Osijeka. Isto tako, stručni je pre- davač za osposobljavanje osoba koje se bave energetskim certificiranjem pri Građevinskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku. Autor je brojnih stručnih članaka i stručnih predavanja.
‘MALI PTIĆ, VELIKI KRIČ!’ - MALO O SUSTAVIMA RJEŠAVANJA HIDRAULIČKOG UDARA I KAVITACIJE NA PRVI POGLED BEZOPASNOM CJEVOVODU
U netaknutom zelenilu, miru i spokoju Gorskog kotara krije se plavetni biser - Lokvarsko jezero (akumulacija Lokvarka). Izgrađeno u razdoblju 1952. - 1955. godine u raznim radnim akcijama, i onim dobrovoljnim omladinskim, a isto tako i onim raznih zarobljenika zasužnjenih u vihoru 2. svjetskog rata i prvih godina komunističkog poraća. Povijesni izvori kazuju da jezero u svojim tihim dubinama krije potopljeno naselje Srednji Jarak, tri pilane, tako karakteristične goranske industrije i dio stare goranske ceste – Lujzijane. Izgrađeno je kao jedna od osnova Hidroenergetskog sustava Vinodol.
Projektnim zadatakom bilo je potrebno isprojektirati vodozahvat iz akumulacije Lokvarka sa spojnim cjevovodima. Ukupna duljina lijevanoželjeznog cjevovoda promjera DN 250 iznosi, čini se nezahtijevnih, 1219 m. Osim cjevovoda, predviđeno je izvesti crpnu stanicu u Lokvarskom jezeru kapaciteta Q = 50 l/s. Mala crpna stanica, kratki tlačni cjevovod, prekrasan krajolik u zalasku sunčanog dana, posao dogovoren. Zar bi išta tu moglo krenuti po zlu?
PLODNO TLO ZA PROJEKTE
24
Zagreb, 10. ožujka 2022.
Krešimir PEĆAR, dipl. ing. Hidroenerga d.o.o. Vijenac Ivana Meštrovića 54 31 000 Osijek e-mail: info@hidroenerga.hr
Rođen je 1972. godine. Strojarsku tehničku školu završio u Osijeku. Diplomirao je 1998. godine na Fakultetu strojar- stva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Ovlašteni je inženjer strojarstva – projektant, nadzorni inženjer i EU FIDIC konzultant s više od 20 godina iskustva na području hidrotehnike, termotehnike, energetike te analize hidrauličkih udara i kavitacije tlačnih cjevovoda, a ovlašten je za projektiranje, stručni nadzor, obavljanje energetskih pregleda i energetsko certificiranje, kao i za poslove projektiranja i nadzora izgradnje strojarskih projekata pri zaštiti i očuvanju nepokretnog kulturnog dobra. Od 2009. godine vlasnik je i direktor tvrtke Hidroenerga iz Osijeka. Isto tako, stručni je pre- davač za osposobljavanje osoba koje se bave energetskim certificiranjem pri Građevinskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku. Autor je brojnih stručnih članaka i stručnih predavanja.
DAVID UMJESTO GOLIJATA ILI KAKO SE DOGODI DA MALI INŽENJER ‘SPAŠAVA’ VELIKI FIDIC PROJEKT...
Bartin. Gradić uz obalu Crnog mora na sjeveru Turske, povijesne nasljednice velikog Otomanskog (Osmanskog) carstva od kojeg je drhtala nekad kršćanska Europa. Velika zemlja sjajnih ljudi koja je, usprkos otvaranju prema svijetu zadnjih 100 godina, ostala pravi neotkriveni biser u svojoj nutrini. Jer, ono što se može vidjeti po turističkim centrima Istanbula i sredozemne obale, ni približno ne daje dojam ljepote unutrašnjosti zemlje ili sjeverne (Crnomorske) obale!
Kako se mali strojarski inženjer nađe i snađe na Bliskom istoku usred terorističkih napada i pokušaja državnog prevrata dok normalni ljudi odoše k bogatom, ali i dekadentnom Zapadu te kako se pri tome ne htijući nađe u situaciji da mora ‘spašavati’ veliki EU FIDIC projekt? Čudni su putevi Gospodnji...
PLODNO TLO ZA PROJEKTE
25
Zagreb, 10. ožujka 2022.
ak. Ivan BEDNJIČKI Livit d.o.o. Zavrtnica 17 10 000 Zagreb e-mail: ivan.bednjicki@praimgest.lu
Rođen je 1972. godine u Celju (Slovenija). Nakon stručnog obrazovanja iz područja rudarstva i geotehnologije aktiv- no se bavi rješavanjem ekoloških problema, posebice u području otpadnog mulja iz komunalnih uređaja za pročišća- vanje otpadnih voda. Također se bavi problematikom otpadnog tekstila i plastike. U rješavanju problema otpada za- laže se kružno gospodarenje otpadom. Autor je i suautor nekoliko patenata iz područja zaštite okoliša. Redoviti je član Srpske kraljevske akademije nauka i umjetnosti (od 2014. godine). Dobitnik je priznanja Ruske Federacije (2013. godine).
NAJEKONOMIČNIJA I NAJPRIHVATLJIVIJA METODA OBRADE OTPADNOG MULJA
Mulj koji nastaje kao nusprodukt iz komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, uglavnom na mjestu svojeg nastanka predstavlja opterećenje i opasnost za okoliš. Trenutačno u Hrvatskoj nije uspostavljen odgovarajući sustav kružnog gospodarenja muljem iz UPOV-a. Trenutačno se u Europskoj uniji za uklanjanje mulja koriste tri tehnologije: spaljivanje, kompostiranje, odlaganje. U Hrvatskoj se najveći dio mulja odlaže na komunalna odlagališta, što je zabranjeno europskim direktivama i hrvatskim zakonodavstvom. Sva spomenuta tri načina zbrinjavanja imaju negativan utjecaj na okoliš, onečišćenjem atmosfere stakleničkim plinovima i tla patogenim mikroorganizmima, teškim
metalima, pesticidima itd. Tvrtka Praimgest S.A. pod svojim brendom Luxverte Technologies osmislila je tehnologiju prerade mulja i zaštitila je licencom. Glavni cilj uvođenja te tehnologije je promjena shvaćanja mulja kao otpadnog materijala i primjena kružnog gospodarenja otpadom. Ta tehnologija omogućava kontinuiranu stabilizaciju muljeva, tako što se otpadni mulj i otpadni pepeo miješaju pod primjerenim uvjetima, što omogućava njihovu pretvorbu u kompozitni građevinski materijal iskoristiv u prostoru. Ta je metoda sigurno najekonomičnija i najprihvatljivija s aspekta zaštite okoliša.
PLODNO TLO ZA PROJEKTE
27
Page 1 Page 2 Page 3 Page 4 Page 5 Page 6 Page 7 Page 8 Page 9 Page 10 Page 11 Page 12 Page 13 Page 14 Page 15 Page 16 Page 17 Page 18 Page 19 Page 20 Page 21 Page 22 Page 23 Page 24 Page 25 Page 26 Page 27 Page 28 Page 29 Page 30 Page 31 Page 32 Page 33 Page 34 Page 35 Page 36 Page 37 Page 38 Page 39 Page 40 Page 41 Page 42 Page 43 Page 44 Page 45 Page 46 Page 47 Page 48 Page 49 Page 50 Page 51 Page 52Powered by FlippingBook