vnd22zbornik

Zagreb, 10. ožujka 2022.

Antonija TOMIĆ, mag. ing. cheming. Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inzenjerstva i tehnologije Savska cesta 16/II i III 10 000 Zagreb e-mail: atomic@fkit.hr

Rođena je 16. kolovoza 1992. godine. Diplomirala je 2015. godine na dodiplomskom i 2017. godine na diplomskom studiju kemijskog inzenjerstva na Fakultetu kemijskog inzenjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Uz to, od 2018. godine polaznica je doktorskog studija ‘Kemijsko inzenjerstvo i primjenjena kemija’ na FKIT-u. Danas je asistentica - doktorandica na Zavod za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju FKIT-a. Kao autorica i suautorica do sada je objavila nekoliko radova na domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima. Članica je Hrvatskog kemijskog drustva mladih inzenjera i tehnologa (HDKI), Mreze mladih znanstvenika (MLAZ) i Hrvatskog kemijskog drustva (HKD). Tije- kom studija (2017. godine) bila je dobitnica dekanove nagrade za znanstveni studentski rad. Govori engleski jezik.

prof. dr. sc. Hrvoje KUŠIĆ Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inzenjerstva i tehnologije, Zagreb prof. dr. sc. Tomislav BOLANČA Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inzenjerstva i tehnologije, Zagreb prof. dr. sc. Ana LONČARIĆ BOŽIĆ Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inzenjerstva i tehnologije, Zagreb

NOVA ONEČIŠĆIVALA KOJA IZAZIVAJU ZABRINUTOST U VODENOM OKOLIŠU

Ispusti iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prepoznati su kao jedan od glavnih izvora dospijeća mikroonečišćivala u okoliš, budući da su konvencio- nalne metode obrade nedovoljno učinkovite u njihovu uklanjanju. Stoga hibridne tehnologije koje uključuju napredne metode obrade kao što su napredni oksi- dacijski procesi (AOP-i) pokazuju velik potencijal u nalaženju rješenja za problem unosa farmaceutika i ostalih mikroonečišćivala u vodeni okoliš. U okviru Projekta razvoja karijere mladih istraživača - izobrazba novih doktora znanosti Hrvatske zaklade za znanost, HRZZ (DOK-2018-01-1728) i uz potporu projekta NaSCEnT, HRZZ (IP-2018-01-1982) o toj je problematici izrađen rad.

Posljednjih nekoliko desetljeća pojava novih one- čišćivala izaziva globalnu zabrinutost. Farmaceutici se, uz pesticide i mikroplastiku, ubrajaju u nova mi- kroonečišćivala. Njihova prisutnost u koncetracijama ng/l - μg/l u okolišu posljedica je njihove proizvodnje, uporabe u liječenju i proizvodnji hrane te nepropi- snog odlaganja, a dospijeće u vodeni okoliš rezultira unosom u hranidbeni lanac. Male koncentracije i sve veća raznolikost mikroonečišćivala stvaraju izazove za adekvatno pročišćavanje voda te detekciju novih mikroonečišćivala. Postojeća postrojenja za pročišća- vanje otpadnih voda nisu dizajnirana za uklanjanje mikroonečišćujućih tvari, budući da mogu proći kroz procese pročišćavanja zahvaljujući njihovoj postoja- nosti ili/i kontinuiranom unosu.

KVALITETNA VODA I ČIST OKOLIŠ